I. kolo Edicije „Bošnjaci“ – Kapitalni izdavački projekt o identitetu Bošnjaka

Edicija “Bošnjaci” naučnoistraživački je projekt započet povodom 25. godina od zasjedanja Bošnjačkog sabora, održanog 28. septembra 1993. godine u sarajevskom Hotelu “Holiday Inn”. Povodom ovog važnog datuma, kada su Bošnjaci vratili svoje historijsko ime, izrasla je književna edicija od opće koristi za bošnjački narod. Riječ je o sakupljenom znanju o jednom narodu, a pisana je popularnim naučnim stilom, čime je društveni značaj ovog projekta od trajne vrijednosti te će se moći koristiti ne samo u svim daljnjim istraživanjima navedenih oblasti nego će biti od velike važnosti za Bošnjake općenito.

I. kolo Edicije “Bošnjaci” promovirano je 23. septembra 2018. godine povodom 25. godina od održavanja Bošnjačkog sabora. Riječ je o naslovima: Bosanski jezik (dr. Jasmin Hodžić), Kratka historija kulture Bošnjaka (dr. Nirha Efendić, prof. dr. Ibrahim Krzović, prof. dr. Almedina Čengić, prof. dr. Merima Čaušević i prof. dr. Lejla Kodrić Zaimović), Kratka politička historija Bošnjaka (prof. dr. Admir Mulaosmanović), Alija Izetbegović (Faris Nanić) i Bošnjaci o Bosni i sebi – Izbor iz bošnjačke književnosti i esejistike (prof. dr. Sead Šemsović, prof. dr. Dijana Hadžizukić i doc. dr. Nehrudin Rebihić).

II. kolo Edicije “Bošnjaci“ izlazi uskoro. Riječ je o naslovima: Kratka historija Bošnjaka, Kratka historija islama u Bosni i Hercegovini, Genocid nad Bošnjacima, Kratka historija Armije Republike Bosne i Hercegovine i Kratka historija bošnjačke književnosti.

Izdavač je Simurg Media / Sedmični list STAV, suizdavač je Internacionalni univerzitet u Sarajevu, a partneri projekta JU “Muzej Alija Izetbegović”, Bošnjačko nacionalno vijeće (Republika Srbija), Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori, Bošnjačka kulturni savez Slovenije i Bošnjačko nacionalno vijeće u Republici Hrvatskoj. Edicija “Bošnjaci” kao naučnoistraživački projekat podržalo je Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo te je realizirana pod visokim pokroviteljstvom tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića.

KRATKA POLITIČKA HISTORIJA BOŠNJAKA

Dr. Admir Mulaosmanović obradio je temeljne političke procese u kojima su Bošnjaci sudjelovali i time portretirao historijski razvoj i tokove koji su dobrano oblikovali društveno-politički život bošnjačkog naroda. Iako je politička svijest bila razvijena i prije, postosmanski period predstavlja istinsko bošnjačko sučeljavanje s političkom modernom. Kratka politička historija Bošnjaka tretira političku historiju ovog naroda od pojave prvih političkih grupacija i stranaka, jer je upravo ovaj period (prijelaz s 19. na 20. stoljeće) predstavlja inkubaciju evropskih i zapadnih političkih uzusa i načina participiranja u vlasti, s čime Bošnjaci do tada nisu bili u bliskoj vezi.

BOSANSKI JEZIK

Dr. Jasmin Hodžić knjigu Bosanski jezik pisao je s mišlju da je potrebno ispraviti iskrivljene činjenice i propagande o bosanskom jeziku, te se potruditi da dugo skrivani historijski podaci dođu do željene i potrebne publike – i to predstavlja jedan od oblika odbrane jezika naukom, odnosno znanjem. Stoga se sve činjenice o naučnoj podlozi, kojom se utvrđuje sam status bosanskog jezika kroz historiju, u ovoj knjizi predstavljaju pristupačnijim publici s namjerom da što više naučno utemeljenih saznanja o bosanskom jeziku bude dominantnije prisutno u društvu.

BOŠNJACI O BOSNI I SEBI

Književnost Bošnjaka obuhvata znatno širi prostor od prostora Bosne, a ideja Bosne i bošnjaštva pristuna je kako u Bosni i Sandžaku, tako i u djelima bošnjačkih pisaca u egzilu. Ova knjiga predstavlja književni antologijski zbir onoga što su Bošnjaci pisali o Bosni i sebi od srednjovjekovlja do danas. Ona dokazuje da svoj specifičan odnos prema Bosni Bošnjaci nisu mijenjali od vremena kada bosanski pataren liježe u “zemlju svoju plemenitu”, pa preko književnosti na orijentalnim jezicima, do pjesnika romantizma, modernizma ili postmodernizma. Bošnjaci u Bosni ne vide samo geografski prostor, državu pa čak ni tek ideju, oni u njoj vide svoj prapočetak i svoj konačni kraj.

ALIJA IZETBEGOVIĆ

Alija Izetbegović najznačajnija je historijska ličnost Bošnjaka i Bosne i Hercegovine, a među značajnijima u muslimanskom svijetu u dvadesetom stoljeću. Kada govorimo o idejama, a njih Izetbegoviću nije nedostajalo, možemo reći da se s njima sretao čitav misleći dio svog života, s njima korespondirao, prihvaćao ih cjelovito ili djelomično iz izgrađene teorije, odbacivao ih ili s njima, odnosno njihovim pokretačima, polemizirao. Zato je ova biografija ujedno i analitički esej o tokovima povijesti i idejama za koje je autor Faris Nanić smatrao da su izgradile Aliju Izetbegovića kao političkog vođu i državnika, ali i mislioca svoga turbulentnog vremena.

KRATKA HISTORIJA KULTURE BOŠNJAKA

Skoro da bi se moglo reći da je historija Bosne zapravo historija borbe za Bosnu. Kultura je u tim pretenzijama i pokušajima, pa i realizacijama tih pretenzija, bila, paradoksalno, i žrtva i dobitnik. Granica Istoka i Zapada, srednjovjekovna i mediteranska granica, istovremeno je uz sve negativne posljedice omogućila susretanje kultura i njihovo stalno bogaćenje. Kratka historija kulture Bošnjaka, osim što na popularan način želi predstaviti bošnjačku kulturu, ujedno je dragocjen poticaj kritičkom preispitivanju i afirmaciji kulturnih vrijednosti iz prošlosti, ali to može biti i inspiracija novoj generaciji mladih arhitekata i slikara, kompozitora i književnika, filmskih umjetnika i dizajnera da domete i senzibilitete kulturnih vrijednosti blagotvorno iskoriste u svom stvaralaštvu. Ona je doprinos ne samo afirmaciji najboljih vrijednosti bošnjačke kulture nego i razumijevanju univerzalnih kulturnih vrijednosti koje bošnjačka kultura nesumnjivo baštini.