Svijet | 21.06.2025.

Analiza

Cijeli svijet čeka Trumpovu odluku: SAD na raskrsnici - da li bi napadom na Iran bili ugroženi američki interesi u Ukrajini

Iako se resursi često ne preklapaju direktno, intenzivno fokusiranje na Bliski istok i pružanje značajne podrške Izraelu odvlači političku i diplomatsku pažnju s krize u Ukrajini. Sjedinjene Američke Države posjeduju ograničene političke, diplomatske i vojne resurse, stoga svaka veća angažiranost na jednom području može smanjiti kapacitet za angažman na drugom

Autor:  H. M.

Ključno je naglasiti da bi bez snažne podrške Sjedinjenih Američkih Država i drugih zapadnih zemalja, Izraelu bilo izuzetno teško, gotovo nemoguće, izvesti opsežne i uspješne napade na Iran.

SAD decenijama kontinuirano snabdijeva Izrael naprednim naoružanjem i vojnom tehnologijom, uključujući borbene avione, sofisticirane odbrambene sisteme poput Željezne kupole i sistema Arrow, obavještajnu opremu te obuku.

Duboka obavještajna saradnja

Bez pristupa ovim tehnologijama i stalnim isporukama, sposobnost Izraela da projicira moć na veće udaljenosti i neutralizira iransku protivzračnu odbranu bila bi znatno umanjena.

Između SAD-a i Izraela postoji i iznimno duboka obavještajna saradnja. Podaci o iranskim nuklearnim postrojenjima, raketnom programu i vojnim kapacitetima, prikupljeni putem američkih globalnih obavještajnih mreža, esencijalni su za planiranje i izvođenje bilo kakvog napada.

U ovoj analizi zastupamo tezu da su Sjedinjene Američke Države i druge zapadne zemlje, pružanjem snažne podrške Izraelu u njegovim vojnim operacijama, nenamjerno ugrozile vlastite interese u Ukrajini. Istovremeno, te su operacije, umjesto da prikažu Izrael kao nepobjedivu silu, ukazale na određene slabosti unutar izraelskog odbrambenog mehanizma.

Bitno je istaknuti da se naša analiza isključivo usredotočuje na implikacije zapadne podrške i izraelske odbrambene sposobnosti, bez ulaska u diskusiju o potencijalnim slabostima Irana. Ovo proizlazi iz razumijevanja da se u dominantnoj zapadnocentričnoj percepciji svijeta, sve izvan "Zapada" često a priori smatra inferiornim, što bi skrenulo s primarne svrhe ove analize.

Zapadni narativ

Takav pristup, duboko ukorijenjen u zapadnom narativu, mogao bi nenamjerno odvratiti analizu od primarnog cilja istraživanja utjecaja zapadne politike i izraelskih odbrambenih kapaciteta na globalnu geopolitičku sliku.

Cilj je procijeniti učinak podrške i pokazatelje slabosti unutar sistema koji se tradicionalno percipira kao snažan, umjesto da se bavimo unaprijed postavljenim pretpostavkama o drugima.

Ova teza je provokativna jer uspostavlja vezu između naizgled nepovezanih geopolitičkih događaja. Američka podrška Izraelu, iako strateški važna za SAD, potencijalno nosi rizik preusmjeravanja pažnje i resursa, te može utjecati na globalnu percepciju američke vanjske politike, što posredno može utjecati na interese u Ukrajini.

Iako se resursi često ne preklapaju direktno, intenzivno fokusiranje na Bliski istok i pružanje značajne podrške Izraelu odvlači političku i diplomatsku pažnju s krize u Ukrajini. Sjedinjene Američke Države posjeduju ograničene političke, diplomatske i vojne resurse, stoga svaka veća angažiranost na jednom području može smanjiti kapacitet za angažman na drugom.

Međunarodno pravo

Kritičari američke vanjske politike često ističu da snažna podrška Izraelu, bez istovremenog snažnog pritiska da poštuje međunarodno pravo, može stvoriti percepciju dvostrukih standarda. To može narušiti kredibilitet SAD-a kod saveznika koji su kritični prema izraelskim akcijama, te potencijalno oslabiti podršku američkoj politici u Ukrajini.

Države koje se osjećaju zanemarenima ili koje uočavaju nedosljednost u američkom pristupu globalnim konfliktima mogu biti manje voljne podržati američke inicijative, uključujući i one vezane za Ukrajinu. SAD je već pod značajnim međunarodnim pritiskom zbog svoje uloge u Ukrajini.

Pomoć Ukrajini od strane SAD-a bila je ključna za održavanje evropske sigurnosti i za suzbijanje ruskog širenja. Međutim, ukoliko bi se Amerika usmjerila na dodatnu eskalaciju na Bliskom istoku, posebno ako bi njena potpuna politička i vojna angažiranost prema Izraelu uključivala eskalaciju s Iranom, to bi moglo dovesti do smanjenja evropske i međunarodne podrške za ukrajinsku stvar.

S obzirom na to da evropske zemlje već imaju svoje interese na Bliskom istoku i u regiji, te da su osjetljive na daljnje vojno angažiranje SAD-a, diplomatska pozicija SAD-a na globalnoj sceni može postati podložna kritikama, smanjenoj vjerodostojnosti ili čak međunarodnoj podjeli.

Percepcija američke moći

Stvaranje nestabilnosti na Bliskom istoku, čak i kroz podršku savezniku, može imati šire geopolitičke implikacije. Rusija i Kina, kao suparnici SAD-a, mogu iskoristiti takvu nestabilnost kako bi ojačale svoj utjecaj, što posredno može otežati američke napore u Ukrajini.

Američka politika može izazvati dojam da SAD nije u stanju paralelno održavati stabilne i učinkovite politike u više globalnih žarišta. Ukoliko bi napetosti s Iranom (ili širim Bliskim istokom) eskalirale, dok bi SAD još uvijek pokušavao održati svoju prisutnost u Ukrajini, moglo bi se dogoditi da ključni saveznici u Evropi počnu smatrati da je američka moć pod sve većim opterećenjem.

Na globalnoj sceni, sve ovo može utjecati na međunarodnu percepciju američke sposobnosti da učinkovito djeluje na više frontova.

Izraelske odbrambene slabosti 

Dio teze o ukazivanju na slabosti izraelskog odbrambenog mehanizma postaje još relevantniji u svjetlu nedavnih događaja, gdje su iranski raketni napadi pokazali sposobnost probijanja izraelske odbrane i nanošenja štete na teritoriju Izraela. Izvještaji ukazuju da su projektili pogodili Tel Aviv i grad Haifu, uzrokujući žrtve i oštećenja stambenih objekata.

Unatoč izraelskoj naprednoj protuzračnoj odbrani, uključujući Željeznu kupolu i sistem Arrow, uspješni iranski raketni napadi ukazuju na granice tih sistema protiv masivnog i koordiniranog napada.

Činjenica da su projektili uspjeli doseći vitalne urbane centre poput Tel Aviva i Haife, nanoseći gubitke, snažno implicira postojanje ranjivosti. Iran je tvrdio da su njihovi napadi "uspješno i maksimalno pogodili ciljeve", što sugerira sofisticiranu taktiku i potencijalne obavještajne propuste na izraelskoj strani.

Iako je Izrael poznat po svojoj obavještajnoj superiornosti, složenost iranskog raketnog arsenala i upotreba različitih tipova projektila predstavljaju ozbiljan izazov za potpunu detekciju i presretanje.

Percepcija da Izrael nije u potpunosti neprobojan za raketne napade ima dugoročne implikacije. Ne samo da to može utjecati na unutarnje povjerenje, već i na percepciju vanjskih aktera o izraelskoj sigurnosti i stabilnosti.

Također, vrlo je relevantan aspekt ograničavanja pristupa internetu od strane izraelskih vlasti tokom ovih događaja. Takve akcije mogu biti interpretirane kao pokušaj prikrivanja stvarnih razmjera gubitaka i štete od javnosti, kako domaće tako i međunarodne.

U moderno doba, protok informacija putem interneta igra ključnu ulogu u oblikovanju javnog mnijenja i razumijevanju sukoba. Ograničavanje tog protoka može stvoriti sumnje u transparentnost i pouzdanost službenih izvještaja, dodatno naglašavajući percipirane slabosti.

U eri ograničenih kapaciteta, svako značajno angažiranje na jednom frontu potencijalno umanjuje sposobnost djelovanja na drugom. Nadalje, percepcija dvostrukih standarda – snažna podrška Izraelu bez dosljednog pritiska na njega da poštuje međunarodno pravo – može narušiti američki kredibilitet. To potom slabi koheziju saveza i otežava mobilizaciju podrške za američke inicijative u Ukrajini, dajući prostor suparnicima poput Rusije i Kine da ojačaju svoj globalni utjecaj.

U konačnici, ova situacija sugerira da američka vanjska politika stoji pred kompleksnom dilemom. Balansiranje strateških interesa na Bliskom istoku s vitalnim interesima u podršci Ukrajini zahtijeva suptilan pristup.

Tokom posjete

Brnabić zahvalila Izraelu "na stavu" tokom glasanja o Rezoluciji o Srebrenici: Evo šta je 2018. govorila o genocidu nad Bošnjacima

U stalnom dijalogu

Turski šef diplomatije: Stajanje uz genocidni Izrael više nikome ne ide u prilog

Eskalacija napada

Američko-izraelsko ciljanje Irana: Plan Trumpa i Netanyahua za odvraćanje pažnje svijetu od genocida u Gazi?

Nuklearna pitanja

Teheran demantovao Trumpa: Nismo tražili sastanak