Historijski gledano, jedan od najvažnijih i najstarijih sačuvanih dokumenata na prostoru jugoistočne Evrope je Povelja Kulina bana. Napisana 29. augusta 1189. godine već stoljećima predstavlja snažan simbol bosanske državnosti, diplomatije i kulturnog identiteta. 

Ovaj srednjovjekovni dokument, koji je izdao bosanski vladar Kulin ban, dubrovačkim trgovcima garantovao je sigurnost, slobodno kretanje i trgovinu na teritoriji tadašnje Bosne, bez dodatnih carina i prepreka.

Konkretnije, Povelja je upućena dubrovačkom knezu Krvašu i građanima Dubrovnika, čime je potvrđena razvijena trgovinska i politička komunikacija srednjovjekovne Bosne s tadašnjim važnim trgovačkim centrima Jadrana. Dokument je napisan na starobosanskom narodnom jeziku i bosanskim pismom bosančicom, što dodatno svjedoči o kulturnom i administrativnom razvoju bosanske države u 12. stoljeću.

Historičari često ističu da Povelja Kulina bana sadrži principe koji su danas prepoznatljivi u savremenim evropskim političkim i ekonomskim vrijednostima. Sloboda trgovine, sigurnost putovanja i otvorenost prema susjedima temeljne su ideje koje su stoljećima kasnije postale dio modernih integracijskih procesa u Evropi.

Zato, Povelja Kulina bana s pravom se posmatra kao temelj na kojem je formirana Evropska unija. 

Ugledni bosanskohercegovački historičar i arheolog Enver Imamović naglašavao je da Povelja Kulina bana predstavlja jedan od najvažnijih dokaza o postojanju uređene bosanske države u srednjem vijeku. Prema njegovim tumačenjima, dokument pokazuje da je Bosna već u 12. stoljeću imala razvijene pravne i diplomatske odnose sa susjednim državama, ali i vlastitu administraciju, jezik i pismo. Imamović ističe da Povelja nije samo trgovački sporazum, već i snažan dokaz kontinuiteta bosanske državnosti i međunarodnog položaja tadašnje Bosne.

Povelja je sačuvana u tri primjerka koji se danas čuvaju u arhivima. Dva primjerka nalaze se u Dubrovniku, dok se treći čuva u Ruskoj akademiji nauka u Sankt Peterburg. Upravo taj primjerak, koji je u 19. stoljeću odnesen iz Dubrovnika, mnogi istraživači smatraju originalom. Bosna i Hercegovina je u više navrata pokretala inicijative za njegovo vraćanje, no ruska strana je do sada odbijala takve zahtjeve. U Zemaljskom muzeju BiH nalazi se kopija Povelje. 

Više od osam stoljeća nakon njenog nastanka, Povelja Kulina bana i dalje ostaje jedan od najznačajnijih simbola političke, kulturne i pravne tradicije Bosne i Hercegovine. Kao dokument koji svjedoči o ranim principima saradnje, trgovine i međusobnog povjerenja, ona i danas podsjeća na duboke historijske korijene bosanske državnosti i njenog mjesta u evropskoj civilizaciji, iako još uvijek nije zvanično dio porodice Evropske unije.