Evropska unija planira ove godine pooštriti mehanizam za suspenziju bezviznog režima, što bi olakšalo Briselu da ukine bezvizna putovanja za građane 61 zemlje koje trenutno uživaju tu pogodnost - uključujući sve zemlje Zapadnog Balkana koje teže članstvu u EU, kao i Gruziju, Moldaviju i Ukrajinu. 

Prijedlog da se proširi lista razloga za suspenziju bezviznog režima pokrenula je Evropska komisija još 2023. godine, a Vijeće EU-a usvojilo je svoj stav o toj temi prije godinu dana, ali zbog izbora za Evropski parlament u junu 2024. i velikog broja zakonskih prijedloga koji čekaju obradu, Parlament je tek nedavno dobio mandat za pregovore, piše RSE.  

Prošle sedmice održan je prvi trilateralni sastanak između tri institucije o predloženoj regulativi, s ciljem da se postigne dogovor tokom poljskog predsjedavanja Vijećem EU-a, koje traje do kraja juna.

Ako sve prođe po planu, nova pravila bi mogla stupiti na snagu početkom jeseni.

Liberalizacija viznog režima omogućava državljanima trećih zemalja da borave u EU-u do 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana bez vize. Kosovo je uključeno na listu početkom 2024. godine, dok su Gruzija i Ukrajina to pravo dobile još 2017. 

Stoga se prijetnja povlačenjem te privilegije može posmatrati kao ozbiljna "kazna".

Trenutni mehanizam za suspenziju može se aktivirati u slučajevima očigledne zloupotrebe - na primjer, ako dođe do naglog porasta broja državljana trećih zemalja koji ostaju duže od dozvoljenih 90 dana ili koriste bezvizni režim kako bi zatražili azil u EU-u.

Brisel planira sada da mehanizam za suspenziju viza učini snažnijim odvraćajućim sredstvom, i to kroz četiri ključne oblasti.

Prvo, liberalizacija viza mogla bi biti suspendovana ako se utvrdi da postoji nepodudaranje između vizne politike treće zemlje i opće politike EU-a. Razlog za suspenziju bezviznog režima su i takozvane hibridne prijetnje.

Treći razlog za moguću suspenziju odnosi se na one zemlje u kojima se državljanstvo stiče investiranjem, a četvrta osnova za suspenziju vjerovatno je i najzanimljivija, jer se odnosi na političke odnose EU-a s trećim zemljama.

Nacrt zakona predviđa da se mehanizam za suspenziju može aktivirati u slučajevima "ozbiljnih kršenja ljudskih prava i zlostavljanja" ili "ozbiljnih kršenja međunarodnog prava i standarda, uključujući zakona o ljudskim pravima i nepoštivanje odluka i presuda međunarodnih sudova".