Kultura | 08.08.2024.

Podcast Stava

Gadžo i Hodžić: Mesnevija je živa tradicija, ljubavni behari mirišu na Allaha Uzvišenog

On je učenik Hadži Hafiza Halida ef. Hadžimulića, autor je teksta i muzike nekih od najljepših ilahija u Bosni i Hercegovini. Samozatajni Šaban Gadžo za sebe kaže da se ne smatra pjesnikom i za to nalazi opravdanje u očuvanju vlastitog duhovnog mira. Ovo mu je prvi javni nastup pred kamerama, a povod je knjiga dr. Jasmina Hodžića nedavno izašla u izdavačkoj kući „Slovo bosansko“ pod naslovom „Bosanske kajde iz Najistana“ s podnaslovom „Ilahije Šabana Gadže u duhu Mevlanine Najname s dersovima o Najnami hafiza Mehmeda Karahodžića.

Autor:  R.I.

Dr. Jasmin Hodžić objašnjava svoju motivaciju za izradu knjige „Bosanske kajde iz Najistana“ te svojim druženjima sa Šabanom Gadžom. (O knjizi možete pročitati više na ovom linku Savremena autentična bosanska ilahija )

„Odrastao sam na ilahijama Šabana Gadže, a nisam znao da je on autor. Naravno, posebno ističem ilahiju 'Kad procvatu Behari', ali ubrzo sam otkrio da to nije jedina poznata ilahija koju nam je Šaban Gadžo ponudio. Ove ilahije su ispjevane u duhu Mevlanine Najname“, kaže Jasmin Hodžić u podcastu „Stava“ kojega vodi glavni urednik Filip Mursel Begović.

Šaban Gadžo za podcast „Stava“ govori o tradiciji mesnevihanstva u Bosni i Hercegovini. „Mi ovu tradiciju u savremenosti pratimo od dersova šejha Fejzulaha ef. Hadžibarića, Hadži Hafiza Halida ef. Hadžimulića i vremena današnjeg kroz dersove Hadži Hafiza Mehmeda Karahodžića, prije njih Hadži Mujage i reisa Džemaludina Čauševića. No, Sarajevo raste sa Mesnevijom već 500 godina“, kaže Šaban Gadžo koji je govorio i o duhovnim sijelima kod Hadži Hafiza te ko se sve od duhovnih velikana i uleme okupljao na tim sijelima.

Koja je razlika između pozicije sufijskog šejha i tradicije tumača Mesnevije – mesnevihana? Na koji način se ova tradicija prenosi u Bosni i Hercegovini? Ko daje dozvolu (izun) za mesnevihana i šta je o tome govorio Hadži Hafiz Hadžimulić. Koliko smo svjesni bogatstva i duhovnog blaga koje postoji 500 godina u Bosni i Hercegovini?

Šaban Gadžo objašnjava dio nedoumica koje javnost ima oko Hadži Hafiza Halida Hadžimulića, je li bio derviš, je li bio šejh, na koji način se to isprepletalo s njegovom funkcijom imama u IZ?

„Zbunjivao je sve, i hodže i sufije“, govori Gadžo koji je na dersove Mesnevije krenuo 1984. godine, a  njegov suputnik je bio Velija Kukuruzović, a vrlo brzo je stigao i Hadži Hafiz Mehmed Karahodžić.

„Za nas je to bilo otkriće, a i mi smo za njega bili otkriće. Sam je za sebe govorio da je četrdeset godina bio sam“, sjeća se Gadžo, a posebno naglašavamo priču o tome kako je nastala Gadžina ilahija „Kad procvatu behari“, o čemu je pričao i dr. Jasmin Hodžić.

Šta je Hadži Hafiz rekao o Sudnjem danu? Koliko je tradicija i prisustvo žive tradicije Mesnevije u Bosni i Hercegovini ukorijenjeno u bošnjačkoj književnosti? Treba li nam studij bosanske kulturalne islamistike? Šta je o pjesnicima govorio duhovni velikan i šejh Halid ef. Salihagić?

Oštar stav

Kenan Efendić i Reuf Bajrović: Bošnjaci između žrtvoslovlja, podjela i političkih izazova

U prvom licu

Ilijaz Pilav: Rekli smo da nećemo napustiti ratnu bolnicu u Srebrenici dok svi ranjenici ne budu zbrinuti, pod cijenu vlastitih života

Oštar Stav

Haris Zahiragić: Bošnjaci su vidjeli šta znači "SDA mora otići pa makar bilo gore"

U prvom licu

Rusmir Karkin: U slučaju nane Fate Orlović bh. pravosuđe je palo na testu; odlazak na hadž me spustio na zemlju, a Karkin treći će parirati Fahriji