Referentni indeks cijena hrane koji objavljuje Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) nastavio je rasti i u aprilu, treći mjesec zaredom, signalizirajući nove pritiske na globalno tržište hrane. Prema najnovijim podacima, indeks je dostigao 130,7 bodova, što predstavlja rast od 1,6 posto u odnosu na mart i dva posto u poređenju s aprilom prošle godine. Rast cijena najviše su potaknula skuplja biljna ulja i viši troškovi energije, dok su dodatne poremećaje na tržištu izazvale napetosti i sukobi na Bliskom istoku.

Najveći skok zabilježen je u kategoriji biljnih ulja. FAO-ov indeks cijena biljnih ulja porastao je 5,9 posto u odnosu na mart, dosegnuvši najviši nivo od jula 2022. godine. Istovremeno su poskupjeli palmino, sojino, suncokretovo ulje i ulje uljane repice, uglavnom zbog snažnije potražnje iz sektora biogoriva, ali i zbog bojazni od slabijih prinosa u jugoistočnoj Aziji. Ovakva kretanja mogla bi se osjetiti i na tržištima uvoznika, među kojima je i Bosna i Hercegovina, kroz povećane troškove uvoza i moguće poskupljenje prehrambenih proizvoda.

Cijene žitarica bilježe umjeren rast, ali rizici na tržištu i dalje ostaju. Pšenica je poskupjela za 0,8 posto, djelimično zbog suše u pojedinim dijelovima Sjedinjenih Američkih Država i prognoza o slabijim padavinama u Australiji. Kukuruz je skuplji za 0,7 posto, što se povezuje sa smanjenim sezonskim zalihama i nepovoljnim vremenskim prilikama u Brazilu, dok dodatni pritisak stvara i povećana potražnja za proizvodnju etanola. S druge strane, cijena sorga pala je za četiri posto zbog slabije uvozne potražnje, dok je riža poskupjela 1,9 posto usljed viših troškova proizvodnje i transporta u zemljama izvoznicama.

Istovremeno, FAO bilježi i rekordne cijene mesa. Indeks cijena mesa u aprilu je porastao 1,2 posto u odnosu na mart, odnosno 6,4 posto u poređenju s aprilom prošle godine. Rast je prvenstveno potaknut skupljom govedinom zbog ograničenih zaliha stoke u Brazilu. Za razliku od mesa, mliječni proizvodi su pojeftinili za 1,1 posto, najviše zbog velikih zaliha mlijeka u Evropskoj uniji i produžene sezone proizvodnje u zemljama Okeanije. Cijena šećera nastavila je padati – u aprilu je niža za 4,7 posto u odnosu na mart i čak 21,2 posto u poređenju s istim periodom prošle godine, zahvaljujući očekivanjima obilne globalne ponude i početku nove žetve u Brazilu.

Iako globalne zalihe žitarica trenutno ostaju na relativno stabilnom nivou, dugoročna neizvjesnost i dalje je prisutna. FAO je povećao prognozu globalne proizvodnje žitarica za 2025. godinu na oko 3,04 milijarde tona, što je šest posto više nego godinu ranije. Ipak, procjena svjetske proizvodnje pšenice za 2026. blago je smanjena na 817 miliona tona, što je oko dva posto manje nego prethodne godine, iako i dalje iznad prosjeka posljednjih pet godina.

Posebnu zabrinutost izazivaju poremećaji u opskrbi đubrivima. Prema upozorenju koje je u svom mjesečnom izvještaju iznio Agricultural Market Information System (AMIS), rast cijena uree i fosfata dodatno otežava dostupnost đubriva i povećava troškove proizvodnje. To bi se moglo odraziti na poljoprivrednu proizvodnju u narednim sezonama i dodatno pojačati volatilnost na tržištu hrane.

April je tako potvrdio trend rasta globalnih cijena hrane, a analitičari ističu da će praćenje tržišnih kretanja, zaliha i logističkih izazova biti ključno za ublažavanje potencijalnih poremećaja u narednim mjesecima.