Zastupnici Narodne skupštine Rs-a koji su Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine podnijeli zahtjev za ocjenu ustavnosti izmjena Krivičnog zakona BiH koje je ranije nametnuo bivši visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, u svom su zahtjevu naveli i da "prema načelima civilizovanih naroda organi - koji nisu predviđeni ustavom ne mogu propisivati/stvarati krivična djela.

Jer se inače predsjednik SNSD-a Milorad Dodik zbog čije je presude ovaj zahtjev i upućen Ustavnom sudu, ponaša nadasve civilizirano. Cilj je bio pokušaj amnestiranja predsjednika te stranke koji je ranije osuđen na godinu dana zatvora (kaznu koju je otkupio) te šest godina zabrane obavljanja političke funkcije predsjednika Rs-a. 

Ustavnopravna komisija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, čiji je raniji zaključak da "visoki predstavnik nema nadležnost da donosi zakone", ishodovan djelovanjem kadrova osovine SNSD-HDZ, bio je jedna od osnovnih tačaka argumentacije koju su koristili zastupnici iz Rs-a, a čak je i ta komisija u odgovoru navela da je jednoglasno odlučila preputiti Ustavnom sudu odluku o zahtjevu.

Taj papir kojim je ranije u Parlamentu BiH mahala SNSD-ova Sanja Vulić, ni tad, kao ni sad, nema nikakvu pravnu snagu osim one mišljenja, a ni to ne igra nikakvu ulogu za stav Ustavnog suda.

Sud je prije svega istakunuo da klub bilo koje političke stranke u zakonodavnom organu entiteta nije ovlašteni pokretač sporova pred ustavnim sudom, ali da kako je zahtjev podnijelo 32 zastupnika u NSRs od njih 83, Ustavni sud smatra da je zahtjev podnijela jedna četvrtina članova.

Ustavni sud je napomenuo da je u više svojih odluka izrazio stav da ovlaštenja visokog predstavnika nisu podložna njegovoj kontroli, kao što nije ni vršenje tih ovlaštenja, ali da kada intervenira u pravni sistem time mijenjajući domaće vlasti, onda se ti zakoni koji postaju dio domaćeg zakonodavstva, mogu kontrolirati samo ako bi i inače bili podložni kontroli po domaćem pravu. No, ovlaštenja koja visoki predstavnik vrši ne mogu biti podložna takvoj kontroli.

- Ustavni sud ističe da je, prema praksi Evropskog suda u kontekstu kažnjivosti i razumne predvidivosti, od značaja i težina samo djela. Što je krivično djelo flagrantnije, to je niži standard koji se zahtijeva.-

Flagrantno za Dodika nije samo pridjev, to je njegov modus operandi. Ako je iko u BiH otvorenije, bez obzira na zakonodavni ili čak ustavni okvir pokušavao raditi što je htio, bio je to upravo predsjednik SNSD-a.

Odluka Ustavnog suda kojim se ponovno potvrđuje da su odluke visokog predstavnika uvijek dio domaćeg zakonodavnog sistema te da se prema njima ima odnositi jednako kao da je te zakone donijela Parlamentarna skupština BiH, još jednom povtđuje da je zahtjev za ocjenu ustavnosti upućen Ustavnom sudu BiH, koji SNSD inače ne priznaje, trebao služiti sasvim drugoj svrsi. Onoj dnevnopolitičkoj, koja javi prostor puni bespotrebnom napetošću u situaciji kada vladajuća stranka u Rs-u građanima nema šta drugo za ponuditi.

Tako je još jedna lažna pravna bitka, bučno najavljivana kao sudbonosna odbrana, okončana tamo gdje svi SNSD-ovi populistički baloni od sapunice na kraju i završe – u sudskom registru glatko odbijenih zahtjeva. Pokušaj da se preko Ustavnog suda, institucije koju režim u Banjoj Luci prigodno "ne priznaje" osim kada od nje nešto očajnički traži, amnestira stranački šef, ogolio je politiku performansa.

Pozivanje na "načela civilizovanih naroda" od strane onih koji svakodnevno demonstriraju ulične manire u parlamentarnim klupama, pokazali su se kao pucanj u prazno pred neumoljivom ustavnopravnom praksom.