Švicarska garda plaćenička je vojska koja je stoljećima, još od srednjeg vijeka, služila u vojskama mnogih evropskih zemalja, a njene najpoznatije jedinice bile su one u službi francuskoga kralja (švicarska je garda zadnja ostala braniti Luja XVI. za vrijeme Francuske revolucije) i, naravno, pape.
Švicarska garda postala je službena vatikanska vojska 22. januara 1506. godine, kada je u Rim stiglo prvih 150 gardista. Papa Julije II. zatražio je, na osnovu ugovora s kantonima Zürich i Luzern, da se pošalje 200 vojnika Švicarske garde koji će braniti Papinsku državu.
Papinska švicarska garda (lat. Pontificia Cohors Helvetica, Cohors Pedestris Helvetiorum a Sacra Custodia Pontificis) jedina je uspomena na švicarsku plaćeničku tradiciju jer švicarski ustav danas brani regrutiranje svojih građana u strane vojne jedinice.
Broji 135 pripadnika (do 2018. godine bilo ih je 110): 99 gardista, 31 dooficira, tri oficira, jednog kapelana i jednog komandanta (pukovnik). Gardisti su raspoređeni u tri voda prema materinskom jeziku – prvi vod govori njemački, drugi francuski, a treći različitim jezicima.
Regruti moraju biti stari između 19 i 30 godina, viši od 174 centimetra, katolici, uzorna vladanja, neoženjeni, sa završenom vojnom školom u Švicarskoj. Naravno moraju imati i švicarsko državljanstvo te najmanje završenu srednju školu.
Papi se obvezuju služiti najmanje dvije godine. Ceremonija polaganja zakletve održava se 6. maja svake godine. Datum je odabran u znak sjećanja na krvavi maj 1527. kada je većina gardista poginula za vrijeme Velike pljačke Rima braneći papu Klementa VII.
Glavni je zadatak Papinske švicarske garde osiguranje pape i njegovih rezidencija. Gardisti čuvaju i ulaze u Vatikan, prate papu na putovanjima i obavljaju druge službene i ceremonijske dužnosti. Iako i dalje nose tradicionalno oružje, helebarde i mačeve, oni su danas više dio uniforme, dok su gardisti naoružani savremenijim "komadima", pištoljima P220 i Sturmgewehr 550, automatskim puškama i – elektrošokerima.
Uniforme Papinske švicarske garde upečatljive su i vrlo živopisne, s perjem na kacigama, ukrašenim oklopom komandanta i plavo-žutim prugastim uniformama s puf rukavima i crvenim detaljima i manžetama.
Garda sasvim sigurno nije 1506. stigla u Vatikan ovako odjevena, a ove su ceremonijske uniforme uvedene tek 1914. godine. Osmislio ih je komandant Jules Repond, vjerovatno nadahnut Rafaelom i bojama porodice Medici. Naravno postoji i svakodnevna, radna uniforma, dok su gardisti zaduženi za neposrednu zaštitu pape uvijek u civilu.
Još jedna zanimljivost prati najmanju vojsku na svijetu. Naime, zastava Švicarske garde nije uvijek ista jer mora prikazivati grb trenutnog pape (gore lijevo) i trenutnog komandanta (u sredini). Dole desno nalazi se grb pape Julija II., osnivača Garde. Prvo i četvrto polje crvene su boje, a na drugom i trećem su boje Garde: plava, žuta i crvena.
