Prije tačno pet godina novi je virus ušao u naše živote i ostao. Covid-19 proizveo je prve slučajeve u decembru 2019. Bilo je to u kineskom gradu Wuhanu, a ostalo je historija. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izvijestila je o ovim slučajevima 31. decembra, izdala uzastopna upozorenja i konačno dva mjeseca kasnije proglasila pandemiju, prijetnju koja je dosad proizvela 776 miliona potvrđenih slučajeva i više od sedam miliona smrtnih slučajeva u 234 različite zemlje.

Ovo su brojke koje je WHO objavio s globalnim podacima za posljednjih pet godina do 10. novembra 2024. Prema organizaciji, iako se ova bolest više ne smatra prijetnjom, ove je godine prijavljeno još tri miliona globalnih slučajeva, što je brojka vrlo daleko od 445 miliona koliko ih je bilo 2022., godine s najviše zabilježenih infekcija.

Od ta tri miliona slučajeva, oko 70.000 završilo je smrću, broj koji je 50 puta manji od 3,52 milijuna smrtnih slučajeva koji su se dogodili 2021. godine zbog Covida-19, najsmrtonosnije godine od svih. Kako ističe WHO, zahvaljujući vakcinaciji i njegovoj evoluciji prema zaraznijim, ali manje smrtonosnim varijantama, ovaj je virus već postao patogen uporediv s gripom.

Većina slučajeva, međutim, proizvodi samo blage ili umjerene simptome, ali istina je da ova bolest još uvijek može biti opasna za starije osobe ili one koji pripadaju ranjivim skupinama. WHO, nakon analize stambenih voda u različitim zemljama, također procjenjuje da bi stvarna cirkulacija virusa mogla biti i do 20 puta veća od onoga što je službeno prijavljeno.

Još jedna velika briga za organizaciju pet godina nakon pojave je upornost takozvanog "dugog Covida", koji može utjecati na više organa poput srca, mozga ili pluća i procjenjuje se da utječe na 6% ozbiljnih slučajeva nakon oporavka.

Da bismo analizirali što se dogodilo s Covid-19, moramo se vratiti pet godina unazad, kada je Kina identifikovala prve slučajeve ovog virusa, koji je još uvijek bio nepoznat. Dana 31. decembra službeno su obaviješteni WHO, a pet dana kasnije, petog januara 2020. godine, agencija je objavila svoje prvo upozorenje. Tada se to zvalo "upala pluća nepoznatog porijekla otkrivena u Kini".

Nekoliko sedmica kasnije, 30. januara, WHO je proglasio međunarodnu uzbunu, a 11. februara nazvana je 'covid-19'. Tek 11. marta službeno je proglašena pandemija. Pet godina nakon svega, WHO poziva osobe starije od 65 godina i druge ranjive skupine na redovito vakcinisanje kako bi izbjegli teške oblike bolesti koji bi mogli dovesti do hospitalizacije.  Kako bi nastavio poduzimati mjere opreza protiv sličnih budućih scenarija, WHO insistira na sporazumu protiv pandemija. Pregovara se o tome tri godine, a cilj mu je pripremiti sve zemlje za buduće patogene s pandemijskim potencijalom. To uključuje nove vrste koronavirusa, ptičju gripu ili neki drugi trenutno nepoznati okidač, koncept poznat kao 'bolest X'.

Iako se u junu činilo da je ovaj sporazum za borbu protiv pandemije na putu usvajanja, planovi su propali i pregovori još uvijek traju. Stoga je stvarnost takva da ih ometa nedostatak konsenzusa među zemljama o aspektima kao što su marketing i distribucija vakcina, kao i tretmani i dijagnostički testovi u slučaju pandemije.