Nakon što izraelski premijer Benjamin Netanyahu nije uspio usvojiti prijedlog zakona kojim bi se ultraortodoksnim (haredi) Jevrejima osiguralo izuzeće od služenja vojnog roka, dvije stranke u njegovoj koaliciji su na ivici raspuštanja Kneseta. Iako bi se ovaj potez mogao izbjeći, on signalizira daljnju eroziju vodstva.
U srijedu je izraelski premijer završio bezuspješan sastanak s predsjednikom Odbora za vanjske poslove i odbranu Kneseta, Yulijem Edelsteinom, na temu prosljeđivanja zakona kojim bi se ultraortodoksnim jevrejskim studentima ješive dao imunitet od regrutacije u vojsku. Kao rezultat toga, istaknuti haredi lideri pozvali su svoje stranke da se povuku iz izraelske koalicije.
Ako se Haredi stranke povuku, to bi srušilo Netanyahuovu koalicijsku većinu i dovelo do glasanja o raspuštanju Kneseta, što bi Tel Aviv uvuklo u političku krizu i dovelo do novih izbora već u septembru.
Trenutno postoje dva haredi koaliciona partnera. To su Šas stranka koja predstavlja Mizrahi Haredim, sa 11 mjesta u Knesetu, i aškenaski haredi blok Ujedinjeni Tora judaizam (UTJ), koji ima 7 mjesta.
Iako je utjecajni rabin Dov Landau, duhovni vođa litvanskog Haredim-a, pozvao na povlačenje iz vlade, on i dalje ostavlja nekoliko sedmica da se stvari riješe. To znači da UTJ za sada razmatra, ali nije zagarantovano, povlačenje, potez koji bi gotovo sigurno doveo do toga da i Shas napusti koaliciju. Međutim, prema izvještajima izraelskih medija, Shas se priprema za odlazak.
Pad s vlasti
Benjamin Netanyahu je poznat kao politički preživjeli i ne namjerava se predati bez borbe, posebno jer bi njegov pad s vlasti vjerovatno pratile krivične prijave povezane s njegovim tekućim suđenjem za korupciju. Stoga je prerano da ga se jednostavno otpiše.
Druga mogućnost je da se Haredi stranke uplaše nastojanja izraelske opozicije da njihove odluke pretvori u oružje, posebno se bojeći bilo kakvih optužbi da sarađuju sa strankom Ješ Atid bivšeg izraelskog premijera Jaira Lapida.
Čak i u slučaju da se održi glasanje o raspuštanju Kneseta, to samo po sebi može biti rizično za opoziciju i na kraju ići u Netanyahuovu korist ako uspije preokrenuti stvari sa svojim ultraortodoksnim saveznicima. To je zato što se prijedlog zakona o raspuštanju Kneseta može staviti na glasanje samo jednom, a zatim će morati proći šest mjeseci prije nego što se o njemu može održati još jedno glasanje.
Kako izraelski mediji često preuveličavaju ovakve političke događaje, u protekla 24 sata počelo se pojavljivati mnogo spekulacija, anketa i curenja informacija, što je od ovog problema napravilo novu nacionalnu krizu.
Prema anketi Kanala 12, ako bi se izbori održali danas, koalicija izraelskog premijera osvojila bi samo oko 48 mjesta, dok bi koalicija koju predvodi bivši premijer Naftali Bennet osvojila 62-72. Da bi se formirala vlada, mora se okupiti koalicija koja prelazi granicu od 60 mjesta u Knesetu od 120 mjesta.
Izraelski Kanal 13 je također procurio da je tokom razgovora između Netanyahua i visokog rabina on tvrdio da je smijenio bivšeg načelnika generalštaba izraelske vojske, Herzija Halevija, i ministra odbrane Yoava Gallanta kako bi usvojio nacrt zakona o izuzeću za Haredim.
Formiranje kvazi-diktature
Ako je istina, ovo je priznanje da je izraelski premijer srušio vlastito vodstvo kako bi se održao na vlasti, što se u potpunosti poklapa s teorijom da on formira kvazi-diktaturu okružujući se svojim političkim saveznicima i poslušnicima. Ovo bi dodatno pojačalo kontroverzu oko smjene Ronena Bara s mjesta šefa Shin Beta, kojeg Netanyahu želi zamijeniti drugim saveznikom.
Druge važne ličnosti koje su kritikovale izraelskog premijera također su smijenjene s pozicija moći, uključujući čak i glasnogovornika izraelske vojske, Daniela Hagarija. Sada se čini da izraelski premijer uporno želi smijeniti državnu tužiteljicu Gali Baharav-Miaru, navodno bez konsultacija s odborom za pretres koji ju je imenovao.
Od početka Netanyahuove najnovije koalicijske vladavine, krajem 2022. godine, poseban fokus je stavljen na izmjenu izraelskog zakona, reformu pravosuđa i dozvoljavanje vjerskim grupama da promovišu agendu za judaizaciju države. Ovo je naišlo na široke kritike i proteste izraelske opozicije i sekularnog dijela izraelskog društva.
Do sada, čak i kada se čini da je Benjamin Netanyahu stjeran u kut, on uspijeva uništiti svoju opoziciju i preokrenuti situaciju u svoju korist. Ipak, problem koji će i dalje imati je koliko će podijeliti izraelsko društvo u tom procesu, dok istovremeno započinje sukobe s moćnim pojedincima u svojim obavještajnim agencijama i vojsci.
Osiguravanje "potpune pobjede"
Sve se ovo odvija u kontekstu Netanyahuove izjavljene zavjere da osigura "potpunu pobjedu" u izraelskom tekućem ratu na sedam frontova. Međutim, čak i sa svojom novom vojnom operacijom, nazvanom "Gideonove kočije", u Pojasu Gaze, Izrael ne uspijeva ostvariti nikakav značajan napredak ka svojim izrečenim ratnim ciljevima. Sve je to prenapuhana pompa o sljedećem potezu koji imaju na raspolaganju, a koji se uvijek završi masakrima civila bez ikakvih vojnih pobjeda.
U maloj vjerovatnoći da je ovo zaista kraj za izraelskog premijera i da ne uspije da se izvuče iz ove krize, vjerovatno je da će to povećati vjerovatnoću preduzimanja drastičnijih mjera u regionalnom ratu, prema Iranu.
Ako preživi, to će dovesti do daljnjeg slabljenja strukture izraelskog režima i izazvati probleme među njegovim stanovništvom, koje u većini podržava ideju prisiljavanja Haredima da se pridruže vojsci radi obavezne službe.
