Izraelski napadi na iransku nuklearnu infrastrukturu pokrenuli su hitne diplomatske razgovore ruskog predsjednika Vladimira Putina s globalnim liderima. Nakon što su izraelski napadi počeli prošlog petka, Putin je razgovarao s iranskim predsjednikom Masoudom Pezeshkianom i izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahoom, saopćio je Kremlj.
U izjavi na zvaničnoj web stranici Kremlja, ruski lider "izrazio je saučešće iranskom vodstvu i narodu zbog brojnih ljudskih žrtava" i "naglasio da Rusija osuđuje izraelske akcije, koje su izvedene u suprotnosti s Poveljom UN-a i međunarodnim pravom."
Narednog dana, Putin je ponovo osudio izraelske operacije tokom telefonskog razgovora s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji je snažno podržao Netanyahua.
Iako je savezništvo Rusije i Irana u posljednje vrijeme postalo dublje, nije izgledno da će Rusija pružiti vojnu pomoć svom strateškom partneru. S obzirom na ekonomske veze između Rusije i Irana, nije iznenađujuće što je Putin osudio izraelske napade na Islamsku Republiku.
Iran i Rusija povezani su zajedničkom sudbinom, budući da obje zemlje nose teret zapadnih sankcija i dijele članstvo u međunarodnim asocijacijama poput BRICS-a, grupe zemalja u razvoju koju je Rusija pomogla osnovati.
Njihov odnos postao je još čvršći nakon što je Rusija započela potpunu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. Zapadni saveznici optužuju Iran da Rusiju snabdijeva vojnim dronovima, koji su kasnije korišteni za napade na civilnu infrastrukturu Ukrajine. Prema izvještajima medija, Moskva je platila za dronove s najmanje 1,8 tona zlatnih poluga, vrijednih oko 104 miliona dolara, prenesenih na iransku kompaniju Sahara Thunder. Iran je također mogao zatražiti pomoć Rusije u realizaciji svog nuklearnog programa.
Analitičari smatraju da Moskva ne bi željela izgubiti takvog pouzdanog partnera. "Kremlj djeluje prema starom kuranskom načelu: 'Borite se i vodite rat, ali ne prekršite granice,'" kaže Ruslan Sulejmanov, analitičar za Bliski istok smješten u Kairu, Egipat. "Drugim riječima, Moskva, koja ima svoje interese i prisustvo na Bliskom istoku, radije bi izbjegla bilo kakav nekontrolirani haos u tom regionu." Nakon početka izraelskih napada na Iran, iranski parlament je ratificirao Ugovor o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu s Rusijom. Sporazum su početno potpisali predsjednici obje zemlje u januaru, a odobrio ga je ruski parlament prije dva mjeseca.
Unatoč ambicioznom nazivu, ugovor ne uspostavlja međusobni odbrambeni pakt. Ne obavezuje nijednu stranu na vojnu pomoć u slučaju napada. Umjesto toga, obje strane su se obavezale da neće pomagati svojim protivnicima. Analitičarka za Bliski istok, Marianna Belenkaya, koja je napustila Rusiju nakon izbijanja rata u Ukrajini i sada živi u Izraelu, smatra da je vrlo malo vjerovatno da će Moskva pružiti bilo kakvu direktnu vojnu podršku Iranu, barem ne u službenom ili javnom kapacitetu.
"Nemaju potrebu za tim, naročito jer pokušavaju obnoviti ili poboljšati odnose s Washingtonom, iako ne može biti potpuno isključena neka pozadinska uloga," smatra Belenkaya. Ona smatra da je Putin iskren u svojim nedavnim javnim ponudama da djeluje kao posrednik između Irana i njegovih protivnika. Prema njenim riječima, Putin je iranskom vrhovnom vođi, Ali Khameneiju, prošle godine savjetovao da se vrati pregovaračkom stolu.
Trump je u nedavnom intervjuu za američku mrežu ABC News rekao da je otvoren za to da Rusija posreduje u sukobu između Izraela i Irana.
Belenkaya smatra da Rusija "vjerojatno ne može vršiti pritisak na Iran onako kako to čini SAD" kao posrednik, "ali može poslužiti kao kanal komunikacije."
Tokom pregovora između SAD-a i Irana u aprilu, čekivano je bilo da će Rusija imati ključnu ulogu u potencijalnom nuklearnom sporazumu. Prema izvještajima britanskog lista The Guardian, Moskva je bila razmatrana kao moguće odredište za iransku zalihu visoko obogaćenog uranija, a također bi mogla poslužiti kao nepristrani posrednik u slučaju bilo kakvih kršenja sporazuma. Ovaj aranžman implicira da bi Rusija vraćala iranski uranij u zemlju u slučaju da SAD prekrši dogovor.
Ako bi takav sporazum bio postignut, Njemačka, Francuska i Velika Britanija izgubile bi svoju ulogu jamaca prema nuklearnom sporazumu s Iranom iz 2015. godine, iz kojeg je Trump izašao 2018. godine. Istovremeno, stručnjaci smatraju da Kremlju sigurno odgovara kontrolirani sukob između Izraela i Irana, zbog ruskih ambicija u Ukrajini. U utorak, Rusija je izvela jedan od svojih najsmrtonosnijih napada na Kijev u posljednjim mjesecima, usmrtivši 14 osoba i ranivši desetke.
U međuvremenu, lideri G7 nastoje riješiti eskalaciju u Bliskom istoku na trenutnom samitu grupe u Kanadi. Njemački kancelar Friedrich Merz prethodno je rekao da će ovo pitanje biti "vrlo visoko na dnevnom redu."
Međutim, sastanak između Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, zakazan za 17. juni, čini se da je otkazan nakon što je Trump ranije napustio samit G7.
Prema Sulejmanovu, analitičaru za Bliski istok, Kremlj profitira od eskalacije sukoba na drugim područjima, jer to odvlači pažnju Zapada od ukrajinske krize.
"U tom kontekstu, Putin može iskoristiti priliku za pokretanje ofanzive ili izazivanje nekog drugog problema," rekao je Sulejmanov.
