Finska planira ukinuti dugogodišnju zabranu posjedovanja nuklearnog oružja na svojoj teritoriji, što bi, prema riječima vlade, zemlju bolje uskladilo s NATO-ovom politikom odvraćanja.

Ministar odbrane Antti Häkkänen kazao je:

- Sigurnosno okruženje u Finskoj i Evropi se "fundamentalno i značajno promijenilo" od početka potpune ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Nordijska nacija napustila je decenije vojne neutralnosti kako bi se pridružila NATO-u 2023. godine zbog rastuće zabrinutosti zbog prijetnje koju predstavlja Rusija.

Unutar NATO-a

Šta se dešavalo na Arktiku: Ko je zamoljen da bude "blag" prema Amerikancima na vojnim vježbama

Prema finskom Zakonu o nuklearnoj energiji iz 1987. godine, uvoz, proizvodnja, posjedovanje i detonacija nuklearnih eksploziva zabranjeni su na finskom tlu - čak i tokom ratnog vremena.

Vladin prijedlog bi to promijenio, omogućavajući "unošenje nuklearnog oružja u Finsku, ili transport, isporuku ili posjedovanje istog u Finskoj, ako je povezano s vojnom odbranom Finske", rekao je Häkkänen.

- Amandman je neophodan kako bi se omogućila finska vojna odbrana kao dio saveza i kako bi se u potpunosti iskoristile prednosti NATO-ovog odvraćanja i kolektivne odbrane - rekao je na konferenciji za novinare u četvrtak.

Osnivački princip kolektivne odbrane NATO-a - da će se napad na jednu zemlju članicu tretirati kao napad na sve - podupire strategiju nuklearnog odvraćanja saveza.

Kakve su namjere

Rusija obnavlja napuštenu vojnu bazu i šalje 15.000 vojnika, Finci i Šveđani spremili odgovor

Budući da sadrži nekoliko nuklearnih sila, to znači da direktan napad na članicu sa sobom nosi rizik nuklearnog odgovora. Američko nuklearno oružje je stacionirano u nekoliko evropskih zemalja, prema Centru za kontrolu naoružanja i neširenje nuklearnog oružja, piše BBC.

Prijedlog finske vlade zahtijeva izmjene i Zakona o nuklearnoj energiji zemlje i Krivičnog zakona.

Njena vladajuća desničarska koalicija, koja ima većinu u parlamentu, saopštila je da je prijedlog bio upućen na konsultacije do 2. aprila prije nego što bude formalno iznesen.

Finska dijeli granicu od 1.340 km (832 milje) s Rusijom - najdužu od svih država članica EU ili NATO-a - a njeni lideri su više puta upozoravali da se sigurnosno okruženje u zemlji pogoršalo od ruske invazije na Ukrajinu.

Uspjela strategija

Finska je postala nezavisna o ruskim energentima, ali ipak još nešto mora nabavljati iz Moskve

Nordijska nacija postala je 31. članica NATO-a u aprilu 2023. godine, što se široko smatra strateškim korakom unazad za ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je dugo kritikovao širenje vojnog saveza na istok. Njen susjed Švedska pridružila se NATO-u 2024. godine.

Od tada, NATO je povećao svoje vojno prisustvo u Arktiku i Baltičkom moru, kao i duž novo proširenog istočnog krila.

Prijedlog dolazi u trenutku kada evropske zemlje pojačavaju odbrambenu saradnju kao odgovor na rat u Ukrajini i širu globalnu nestabilnost.

Nekoliko država NATO-a pretrpjelo je poremećaje u zračnom saobraćaju nakon što su prošle godine dronovi viđeni iznad aerodroma i zračnih baza, što su neki evropski zvaničnici pripisali "hibridnom ratovanju" od strane Rusije.

Ozbiljna prijetnja

Strah od Moskve: Finska se sprema za najgore dok gradi 200 km ograde na granici s Rusijom

Moskva je negirala umiješanost, ali su incidenti potaknuli obnovljene diskusije o kolektivnoj odbrani. U ponedjeljak su Francuska i Njemačka najavile planove za produbljivanje saradnje s evropskim partnerima u oblasti nuklearnog odvraćanja.

Švedski premijer Ulf Kristersson rekao je prošle sedmice da se doktrina zemlje o nestacioniranju stranih trupa ili nuklearnog oružja na svojoj teritoriji "ne bi primjenjivala" ako bi se Švedska našla "u potpuno drugačijoj situaciji".