Ukrajina ima dva mjeseca da ponovo pokrene mirovne pregovore ili rizikuje da Rusija eskalira rat, rekao je češki predsjednik Petr Pavel. Pavel je upozorio da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao proglasiti opću mobilizaciju nakon izbora zakazanih za 20. septembar.

- Vjerujem da imamo vremena da nastavimo pritiskati i da Rusiji damo jasnu poruku da smo spremni započeti pregovore - rekao je penzionisani general i bivši šef vojnog komiteta NATO-a za The Telegraph i dodao:

- Rusija će imati parlamentarne izbore u septembru. Predsjednik Putin teško da će prije proglasiti mobilizaciju, ali kada izbori budu završeni, vrijeme će se smanjiti. Mobilizacija bi vjerovatno bila izuzetno nepopularna među biračima.

Uredba na snazi

Putin se boji atentata i puča: Sigurnosne mjere podignute na neviđeni nivo

Pavel je rekao da saveznici moraju iskoristiti trenutni pritisak na Rusiju kako bi prisilili na mirovne pregovore u narednim sedmicama.

- Rusija u ovom trenutku ima mnogo unutrašnjih problema i izazova. Ruska javnost se sve više okreće protiv rata.

Putin će imati poteškoća da ostane miran kod kuće, a ako se ovaj pritisak nastavi, ako Ukrajina i dalje bude sposobna i uspješna u pogađanju ciljeva duboko na ruskoj teritoriji, to će stvoriti uslove u kojima će Rusija biti sklonija pregovorima - naglasio je Pavel.

Samo u proteklom mjesecu, ukrajinski dronovi su pogodili Moskvu, pogodili ruske tankere koji su pokušavali da snabdiju Krim gorivom i zapalili veliku rafineriju nafte u zapadnom Sibiru.

 Pavel je rekao da NATO treba podržati Ukrajinu i nastaviti pritiskati Rusiju da se pridruži mirovnim pregovorima.

Stav Moskve

Zašto je Putin odbacio ograničenja udara dugog dometa?

- Dakle, vjerujem da moramo zaista nastaviti snažno pritiskati, dati Ukrajini ono što joj je potrebno da bude uspješna u svojoj odbrani, a istovremeno upotrijebiti sve diplomatske vještine kako bismo uvjerili Rusiju da nemaju drugog izbora nego pregovarati... da pregovorima mogu samo nešto dobiti umjesto da izgube nastavkom rata - poručio je.

Posmatrači tvrde da se Putin uglavnom izolovao dok se sklanjao od problema uzrokovanih ukrajinskim udarima dugog dometa na energetska postrojenja.

Iako su anketari skloni Kremlju ukazali povjerenje ruskom predsjedniku, ono je palo na 69 posto, što je najniži nivo od njegove invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Mnogi problemi su izazvani taktikom Kijeva u napadima dronovima u i oko ruske prijestolnice i ilegalno anektiranog poluotoka Krim. Rusi se suočavaju s dugim redovima ispred benzinskih pumpi. Frustracije zbog krize s gorivom su velike, a tuče izbijaju ispred pumpi koje se suše.