AJMAN ŠOŠE ZA STAV: U Čapljini se Bošnjacima ne dopušta političko djelovanje

Obrazac je već godinama isti pa je jasno da nije slučajno. Hrvatska demokratska zajednica BiH u Stocu i Čapljini otvoreno provodi diskriminaciju Bošnjaka u političkom životu tih gradova, a onda se to preljeva i u živote običnih ljudi. I u Stocu i u Čapljini obrazac je isti. Nelegalno, mimo Ustava, namjerno blokiraju izbor predsjedavajućeg Općinskog vijeća u Stocu, a Gradskog vijeća u Čapljini, šaljući tako poruku o tome da Bošnjaci, prije svega oni iz Stranke demokratske akcije, nemaju šta tražiti u političkom životu u tim gradovima.

Podsjetit ćemo, prema zakonu, u općinama u kojima nema izrazite nacionalne većine, načelnik općine i predsjedavajući općinskog ili gradskog vijeća ne mogu biti iz istog naroda. U Čapljini je 20 posto Bošnjaka i trebaju imati predsjedavajućeg Gradskog vijeća, no već dva mandata čapljinska vlast, na čelu s načelnikom Smiljanom Vidićem, taj izbor ne dopušta. Ne dopušta čak ni raspravu na sjednicama Gradskog vijeća.

“Već drugi mandat nemamo predsjedavajućeg Gradskog vijeća, koji, prema Ustavu, ne može biti iz istog naroda kao i gradonačelnik. U našem konkretnom slučaju, to bi trebao biti Bošnjak”, kaže na početku razgovora za Stav Ajman Šoše, predsjednik čapljinske Stranke demokratske akcije. “Pred svaku sjednicu Gradskog vijeća vijećnici iz SDA daju prijedlog da se na dnevni red stavi tačka izbora predsjedavajućeg GV, a taj prijedlog ne dobije dovoljno glasova da ga se uopšte uvrsti u dnevni red. HDZ, koji ima većinu u GV Čapljine, odbija podržati taj prijedlog, HDZ to redovno odbija prilikom uvrštavanja u dnevni red. U GV je izabran samo potpredsjednik iz reda hrvatskog naroda, on vodi i predsjedava sjednicama.”

STAV: Zbog čega to u HDZ-u rade?

ŠOŠE: Na sjednici GV je traženo da se obrazlože razlozi zašto ne žele taj prijedlog o izboru staviti na dnevni red. To im je čak i zakonska obaveza, ali nije se niko oglasio o tome niti odgovorio na to pitanje, Mi možemo samo pretpostavljati zašto HDZ ne dopušta da na poziciji predsjedavajućeg GV bude neko ko nije iz reda hrvatskog naroda.

STAV: Je li to politika Smiljana Vidića ili je došlo “s vrha”?

ŠOŠE: Mislim da je to stvar nekakve generalne politike HDZ-a jer istu stvar imamo i u Stocu, i to traje godinama. Kada pogledate hronologiju, kada pogledate unazad kakav je i dosad imao status taj predsjedavajući, jasno je da se radi o diskriminaciji. Bošnjacima se ne dopušta, ne daje im se prostor za političko djelovanje. Sve ovo vrijeme imamo diskriminaciju kada je u pitanju finansiranje boračkih udruženja, ona ne primaju ni marku, imamo diskriminaciju kulturnih, sportskih udruženja, a posebno imamo diskriminaciju kada je u pitanju finansiranje Islamske zajednice, koja posljednjih pet-šest godina ne prima apsolutno nikakva sredstva iz gradskog budžeta. Ako se nešto i desi, to obično bude na nekoj mikrolokaciji, s nekim posebno odabranim ljudima, ali institucionalno, kroz organe Islamske zajednice, preko zvaničnog računa, sigurno posljednjih godina nije uplaćeno ništa. A i do tada je bilo u minimalnim iznosima.

STAV: Koliko blokada imenovanja predsjedavajućeg utječe na rad SDA u Čapljini?

ŠOŠE: Jasno je da smo mi na taj način dodatno diskriminirani. Mi danas čak i ne prisustvujemo sjednicama kolegija jer nemamo poziciju predsjedavajućeg. Na kolegiju se uređuje način rada Vijeća, utvrđuje dnevni red i slično. Dakle, možemo samo prisustvovati sjednicama i to je sve.

STAV: Kakav je odnos prema vijećnicima Bošnjacima u GV?

ŠOŠE: Koliko znam, do sada nijedan amandman ili inicijativa koju su uputili vijećnici Bošnjaci u Gradskom vijeću, a oni redovno na skoro svakoj sjednici upućuju inicijative, izmjene nekih dokumenata koji se nađu na Vijeću, posebno kada je u pitanju budžet, do sada nije podržan od većine u GV. Nikada. Kada su javna poduzeća u pitanju, mislim da nema skoro niko od Bošnjaka zaposlenih u njima. U gradskoj administraciji, koja broji, čini mi se, 130 zaposlenih, mislim da je samo dvoje Bošnjaka uposlenih. U javnim poduzećima nema niko i mislim da u javnim ustanovama na nivou grada ima možda dvoje uposlenih. Podsjećam da je na posljednjem popisu stanovništva Bošnjaka u Čapljini blizu 20 posto, a po popisu iz 1991. godine, ovdje nas je bilo 28 posto. Mislim da situacija kakvu imamo danas u Čapljini i Stocu treba biti jedna od najvažnijih tema razgovora u trenutku u kojem HDZ stalno insistira na temi izmjene Izbornog zakona i priči o ugroženosti Hrvata u BiH, a u sredinama u kojima ima većinu radi baš suprotno.