On AIR | 28.10.2024.

Podcast Stava

Almir Grabovica: Njemačko pravosuđe prvo je donijelo presude za Genocid nad Bošnjacima

U podcastu "8 .korpus" dr. Almir Grabovica govori o presudama njemačkog pravosuđa za genocid u Bosni i Hercegovini, koje su donesene za područja i mimo Srebrenice, poput Doboja i Kotor Varoša. Njemačko pravosuđe je odigralo ključnu ulogu u međunarodnoj osudi ratnih zločina, s prvom presudom protiv Nikole Jorgića 1997. godine, i time osnažilo borbu za istinu o Agresiji na Bosnu i Hercegovinu, što se dovoljno ne ističe. Dr. Grabovica naglašava važnost ovih presuda u borbi protiv velikosrpske ideologije i potrebu da se istina "zabetonira" u javnosti.

Autor:  R.I.

U Bosni i Hercegovini malo je poznato da je njemačko pravosuđe prvo donijelo presude za genocid počinjen u Bosni i Hercegovini i to na područjima koja nisu vezana za Srebrenicu. Nažalost, ova činjenica nedovoljno je isticana i u političke i u svrhe lobiranja da istina o Agresiji na Bosnu i Hercegovinu bude „zabetonirana“ u domaćoj i svjetskoj javnosti. Borba za istinu, za narativ traje, a presude njemačkog pravosuđa su izuzetno važne u toj borbi.

Dr. Almir Grabovica sa Instituta za istraživanje ratnog zločina doktorirao je na temi: „Značaj i važnost prakse njemačkih sudova u predmetima ratnih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini u kontekstu osude velikosrpske ideologije u savremenom društvu“. Dr. Grabovicom ugostili smo u Stavovom podcastu „8 korpus“.

„Njemačka Savezna kriminalistička policija (BKA) osnovala je 1993. godine vlastitu istražnu jedinicu, koja je tokom svog desetogodišnjeg postojanja obradila oko 130 zločina vezanih uz jugoslovenske ratove. Neki od njih su predani Međunarodnom krivičnom tribunalu za bivšu Jugoslaviju, ali nekima je suđeno i u Njemačkoj. Početkom 1994. godine, na zahtjev Saveznog javnog tužitelja, raspisana je potjernica za Duškom Tadićem zbog sumnje da je počinio krivično djelo genocida i nanošenja teških tjelesnih povreda. Bio je to i prvi ispit, kada je jedna država članica jasno potvrdila svoju obavezu da sarađuje s međunarodnom jurisdikcijom kroz usvajanje specijalnog zakona kako bi osigurala predaju optužene osobe ICTY-u. Jedini razlog zašto nije podignuta optužnica pred bavarskim Vrhovnim sudom bio je taj što je ICTY prethodno preuzeo postupak“, kaže dr. Grabovica.

Njemački sudovi su donijeli četiri presude za genocid na prostoru Bosne i Hercegovine, pojašnjava dr. Grabovica. Nikola Jorgić, bosanski Srbin, koji je uhapšen pri prelasku njemačke granice u decembru 1995. godine, zadržan je u pritvoru na osnovu sumnje da je izvršio zločin genocida. Odlukama njemačkih sudova svih instanci, Nikola Jorgić je, za zločine počinjene na području općine Doboj (Grapska) 1992. godine, od strane Višeg regionalnog suda u Dusseldorfu, proglašen krivim. Njemu je izrečena presuda za krivično djelo genocida, izvršeno na području Bosne i Hercegovine.

Odlukom Višeg regionalnog suda u Dusseldorfu, od 26. septembra 1997. godine presuđen je za ubistva 22 osobe, najviše žena starijih osoba i invalida, čija su tijela bila bačena u masovnu grobnicu. U Ševarlijama je izvršio ubistvo šest osoba, dok je sedma osoba živa zapaljena u štali sa leševima ovih ubijenih. Također, proglašen je odgovornim za ubistvo zarobljenika kojem je stavio limenu kantu na glavu, a zatim udario drvenom palicom po kanti od koje jačine udara zatočenik na mjestu izdahnuo. Proglašen je krivim za 11 tačaka optužbi za genocid, te osuđen na kaznu doživotnog zatvora. Tako je Nikola Jorgić postao prva osoba koja je osuđena za genocid koji je izvršen na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Druga presuda za genocid izrečena je 29. novembra 1999. godine Viši regionalni sud u Dusseldorfu osudio je Maksima Sokolovića, bosanskog Srbina, na devet godina zatvora za pomaganje u vršenju zločina genocida i za teška kršenja Ženevskih konvencija na području Osmaka (Kalesija).

Treća presuda izrečena je za genocid na području Kotor Varoša. Pravomoćno je osuđen Đurađ Kušljić. Naime, 1999. godine bavarski Viši regionalni sud u Minhenu je osudio Đurađa Kušljića na doživotnu kaznu zatvora za zločin genocida po šest tačaka koje se odnose na ubistva i nezakonito posjedovanje oružja.

„Četvrtu presudu za genocid donio je Viši regionalni sud Bavarske sa sjedištem u Minhenu u predmetu protiv Novislava Đajića. Tada je utvrđeno da je genocid počinjen i na području općine Foča, iako Novislav Đajić nije osuđen za genocid, ali jeste da je učestvovao u ubistvima 14 Bošnjaka i jednom pokušaju ubistva. Osuđen je na pet godina zatvorske kazne“, zaključuje dr. Grabovica.

S Grabovicom govorili smo i o načinu izvršenja zločina, o istrajnosti srpske politike, intelektualne zajednice, crkve, generalno društva, na velikosrpskoj ideji, kao i o važnosti presuda njemačkih sudova koji su dokazali da se genocid nije desio samo u Srebrenici, lokalno, već da je to bio genocid na području cijele Bosne i Hercegovine.

U prvom licu

"Bosanski vitezovi" Sead Delić i Tarik Hodžić: Mi smo, ako Bog da, svjetski pobjednici

U prvom licu

Osmanagić: Visoko mijenja historiju svijeta, a prijateljstvo sa Đokovićem...

Oštar stav

Hadžimehmedović: Iran je ogromna nacija, jako su gostoprimivi, veoma vole Bosnu

U prvom licu

Hasković: Od Sarajeva do Hollywooda - kako sam završio u kadru s velikim zvijezdama

Početna Najnovije Najčitanije Na vrh