Vlada manjeg bh. entiteta je čak tri puta imenovala premijera Savu Minića u pokušaju da se prethodne tvrdnje o eventualnoj nelegitimnosti vlade ospore, upravo kako bi međunarodni kreditori ulazili u aranžmane sa RS-om slijedeći princip pravne sigurnosti.
Tako je Ministarstvo finansija RS-a objavilo da je uspješno obavljena prodaja euroobveznica. radi se o međunarodnoj obveznici koja se izdaje u vlauti različitoj od domaće, ali ne mora biti denominirana u eurima niti nužno izdana u Evropi. Takve obveznice imaju veću likvidnosti, a izdaju se sa fleksibilno konkuretnim kamatnim stopama, iako su rizici veći.
Tako je RS napravila prvu referentnu obveznicu listiranu na Londonskoj berzi najvećim međunarodnim zaduženjem ikada, uz fiksnu kamatnu stopu što znači da na dug neće utjecati eventualno povećanje kamatne stope od strane Evropske centralne banke.
- Realizacija transakcije uslijedila je nakon intenzivnih strateških aktivnosti Vlade i Ministarstva finansija na međunarodnom planu, uključujući direktne kontakte sa više od pedeset najvećih globalnih investitora, koji su iskazali povjerenje u tim Ministarstva finansija i Vladu Republike Srpske - tvrde iz ministarstva finansija RS-a.
Dakle, sve aktivnosti SNSD-a na međunarodnom planu, prvenstveno u Sjedinjenim Američkim Državama u koje svaki mjesec putuje neko iz te stranke, ostvarile su još jedan cilj, a to je održavanje budžetskih isplata u uvjetima nedostatka sredstava što ima više implikacija.
Prvo, kontakti koje su članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović te njen stranački šef Milorad Dodik ostvarili i nastavljaju ostvarivati (Dodik u aprilu putuje u SAD) nikako ne ostaju na nivou deklarativnih zalaganja za ine politike, već rezultiraju faktičkim omogućavanjem finansijskog preživljavanja entiteta RS. Drugo, u uvjetima kada kratkorično ne postoje finansijske posljedice koje će direktno utjecati na socijalna davanja, isplatu penzija i plaća, najava Dodika da će boračke kategorije i porodice koje su najveća podrška vlasti u RS-u dobiti dodatnih 200 miliona KM sredstava u ovoj godini, praktično garantiraju SNSD-ov ostanak na vlasti.
Za to vrijeme predstavici stranaka Trojke (NiP, Naša straka i SDP) tvrde da Dodik ne ostvaruje baš toliko zapažen rezultat tokom kontakata sa predstavicima međunarodne zajednice. Time iluzija njihove percepcije postaje opasnost za sve građane BiH kojima je stalo do države, jer se niti opasnih politika provlače svakim aspektom društvenih zbivanja.
Ovakav model zaduživanja manjeg bh. entiteta dugoročno nosi ozbiljne fiskalne rizike, pa današnja potencijalna stabilnost finansijskih tokova može značiti sutrašnje rezove u budžetu ili dodatna zaduženja, čime prijeti kolaps dijela sistema. Zbog takvih poteza, predstavnici RS-a na državnom nivou pokazuju da nemaju namjeru pomoći građanima kratkoročnim mjerama pomoći pri inflatornim efektima kriza u svijetu, poput ukidanja akciza na naftne derivate, jer znaju da će novac koji ostane kod građana značiti i manje direktnog punjenja budžeta.
Javni dug Republike Srpske na kraju januara 2026. godine iznosio je nešto više od 6 milijardi KM, što čini ukupno 31 posto procijenjenog BDP-a.
No politička dimenzija ovakvih finansijskih aranžmana zapravo dodatno komplikuje situaciju. Vlast predvođena Miloradom Dodikom očigledno koristi pristup međunarodnim finansijskim tržištima kao alat za unutrašnju političku konsolidaciju, a takav pristup ne samo da produbljuje zavisnost od vanjskih izvora finansiranja, već i smanjuje prostor za bilo kakve ozbiljne reformske procese.
Na kraju, ključni problem ostaje odsustvo koordiniranog i realnog odgovora sa državnog nivoa. Dok Željka Cvijanović i Milorad Dodik aktivno koriste međunarodne kontakte za jačanje finansijske pozicije entiteta, politički akteri iz Federacije BiH ostaju zarobljeni u narativima koji ne odgovaraju stvarnosti.
Ne radi se više samo o političkom nadmetanju, već o ozbiljnom strateškom zaostatku koji može imati dugoročne posljedice po ekonomsku i institucionalnu stabilnost Bosne i Hercegovine.
Početna
Najnovije
Najčitanije
Na vrh