Budućnost američke moći je na raskrsnici. Dvije glavne političke stranke u Sjedinjenim Državama optužuju jedna drugu da predstavljaju prijetnju demokratiji, predsjednički kandidat je preživio atentat, a sadašnji predsjednik Joe Biden, pod sve većim pritiskom svoje vlastite stranke, povukao je svoju kandidaturu za reizbor. U scenariju da bivši predsjednik Donald Trump osvoji drugi mandat, američki građani će imati osuđenog kriminalca za svog 47. predsjednika.
Geopolitički, SAD se suočavaju sa jednim od svojih najstrašnijih izazova u novom hladnom ratu. Iz afganistanskog blata nakon dvije decenije, birokratije američke vanjske politike i nacionalne sigurnosti suočavaju se s nizom izazova: od vođenja Sjevernoatlantskog saveza (NATO) u obračunu s Rusijom zbog njene agresije u Ukrajini, do rata između Izraela i Hamasa na Bliskom istoku, i pojačavanje napetosti u Tajvanskom moreuzu, Južnom kineskom moru i Korejskom poluotoku, Američka diplomatska i vojna mašinerija imaju pune ruke posla.
Kineska nacionalna moć ostaje sveobuhvatna, postavljajući dugoročne izazove globalnoj premoći SAD u cijelom spektru. Dok ruska vojna agresija jasno narušava evropski sigurnosni poredak, njen novi savez s Kinom je dovoljno moćan da bude poziv za buđenje u američkom strateškom planiranju i izvršenju. Stoga, dok svijet prati zaokrete izbornog ciklusa u SAD-u i čeka presudu 5. novembra, imperativ je sagledati dinamičnu ravnotežu snaga u novom hladnom ratu.
Trenutno Rusija proizvodi tri puta više artiljerijskih granata nego SAD i Evropa. Štaviše, cilj koji je američka vojska postavila da proizvodi 100.000 projektila mjesečno do kraja 2025. manji je od ruske mjesečne proizvodnje. Washington je počeo da se povlači iz ključne baze bespilotnih letjelica u Nigeru, glavnog centra za američke zračne obavještajne i protuterorističke operacije u zapadnoj Africi, nakon što je vlada te zemlje svrgnuta vojnim pučem 2023. A u aprilu je Čad zatražio savjetnike za specijalne operacije SAD da izađe iz zemlje.
U međuvremenu, ruske snage su počele da se kreću u region iz Libije i Centralnoafričke Republike. Moskva je potpisala sporazum o odbrani sa Nigerom i poslala savjetnike u zemlju ranije ove godine.
Komandant američke komande Afrike, general Michael Langley, izjavio je da su neke afričke zemlje "na ivici da budu preplavljene od strane Rusije" u pogledu vojnih baza i dosega.
U međuvremenu, na Arktiku, povećano učešće SAD-a ograničeno je nedostatkom brodova opremljenih za podnošenje ledenih uslova. Nasuprot tome, Moskva je dosljedno ulagala u brodove otporne na led. Postavljanje ruskih i kineskih snaga komplikuje stvari u regionu koji je i dalje ključan u sistemu odbrane od balističkih projektila Sjedinjenih Država i prikupljanju obaveštajnih podataka, kao i suštinski brodski put. Ruski predsjednik Vladimir Putin je 2023. godine predstavio novu pomorsku strategiju u kojoj je Arktik naglašen kao prioritetna regija i naglašena je uloga ruskih "partnerskih zemalja".
Naime, američka mornarica trenutno održava 292 broda, dok kineska pomorska flota ima 370 brodova, za koje se predviđa da će se proširiti na 435 ratnih brodova do 2030. Jedno kinesko brodogradilište, Jiangnan, očigledno ima veći kapacitet od svih američkih brodogradilišta zajedno. Peking je na sličan način dao prioritet svojim ulaganjima u vrhunske sisteme oružja i opremu "pet do šest puta brže" od Sjedinjenih Država. Kina brzo povećava svoj nuklearni arsenal, za koji se očekuje da će imati 1.000 nuklearnih bojevih glava do 2030. u odnosu na otprilike 200 u 2019. Kina također zadržava „vodeći svjetski arsenal hipersoničnog oružja“.
Kina je 21. decembra 2023. objavila zabranu tehnologije ekstrakcije i odvajanja rijetkih zemnih metala. Kina trenutno proizvodi 60 posto rijetkih zemnih metala i prerađuje oko 90 posto njih, koji se koriste u više tehnologija uključujući odbranu, kompjutere, televizore i tehnologije čiste energije.
U smislu pariteta kupovne moći, kineska ekonomija je 2014. godine nadmašila američku. U međuvremenu, Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje da će ruska ekonomija rasti za 3,2 posto u 2024. – više od svih naprednih ekonomija, uključujući SAD – potaknuta izvozom nafte i visokom državnom potrošnjom. Istovremeno, Rusija se suočila sa više sankcija od Irana, Venecuele, Mjanmara i Kube zajedno, ali je uspjela da zaobiđe ove sankcije sarađujući sa centralnoazijskim republikama poput Kazahstana i Kirgizije koje ne samo da održavaju carinsku uniju sa Rusijom, već i dijele široku granicu.
Državna kompanija China Aerospace Science and Technology Corporation (CASC) radi s Kineskom nacionalnom svemirskom administracijom (CNSA) na planiranju 70 lansiranja u 2024., koja bi postavila više od 290 satelita, teretnih plovila i svemirskih letjelica s posadom u orbitu. U međuvremenu, kineski privatni sektor planira još 30 lansiranja. Mjesta lansiranja uključuju morsku svemirsku luku uz obalu Haiyanga i komercijalnu svemirsku luku na otoku Hainan. Osim toga, CASC očekuje da će orbiter, lender i rover Chang'e 7 sletjeti na južni pol Mjeseca 2026. Nakon toga, Chang'e 8 je planiran za 2028.
Bivši administrator američke Nacionalne administracije za aeronautiku i svemir (NASA) izjavio je “Nema sumnje da je tehnologija koju imaju vrlo blizu da bude konkurentna nama.” S druge strane, NASA je odlučila da otkaže svoj program Volatiles Investigating Polar Exploration Rover (VIPER), zbog budžetskih zabrinutosti, nakon što je uložila oko 450 miliona dolara u izgradnju rovera, koji bi istraživao lunarni led.
Kina također aktivno povećava svoj diplomatski doseg i ima više ambasada i konzulata u Africi, Istočnoj Aziji, Pacifiku i Centralnoj Aziji od Sjedinjenih Država. Uprkos sve većim kritikama zbog njegovih jednostranih poduhvata i neprozirnih komercijalnih rezultata, ozloglašeni, ali gigantski projekti Kine u okviru Inicijative Pojas i put (BRI) do sada se ne suočavaju sa održivom konkurencijom. Štaviše, projekcija kineskog uticaja kroz grupacije kao što su BRICS (prošireno i na ivici sve većeg članstva), Šangajska organizacija za saradnju (SCO), njena Globalna razvojna inicijativa (GDI) i Globalna sigurnosna inicijativa (GSI) i kroz multilateralne bankarske sisteme kao što je azijski Infrastrukturna investiciona banka (AIIB), nepogrešivi su znakovi ambicije Pekinga da preoblikuje svjetski poredak.
Bez sumnje, SAD se suočavaju sa značajnim izazovima u ovom hladnom ratu na dva fronta. Sjedinjene Države se suočavaju s krizom vodstva kod kuće i bore se s problemom percepcije nakon povlačenja iz Afganistana i sve većih sumnji u njihovu ulogu globalnog sigurnosnog garanta. Kao takve, SAD ne mogu primijeniti isti priručnik kao i protiv Sovjetskog Saveza i uzeti pobjedu u ovom novom hladnom ratu zdravo za gotovo.
Štaviše, ova promjenjiva ravnoteža snaga je ključni barometar za druge glavne dionike globalnog sigurnosnog okruženja, kao što je Indija. Kako će New Delhi manevrirati ovim neizvjesnim balansom vojne, ekonomske i diplomatske moći, bit će od ključnog značaja kako Indija ulazi u sve veći strateški zagrljaj sa SAD-om, vidi da njen odnos s Kinom postaje konkurentniji i neprijateljski, te se kreće kroz svoje ograničene veze s Rusijom kako bi spriječila anti-zapadna kinesko-ruska alijansa da se ne okrene protiv Indije.
