Institucije Bosne i Hercegovine još jednom su demonstrirale svoju nesposobnost i opredjeljenje da ne rade u interesu oba entiteta, već na štetu Republike Srpske. Slučaj "Viaduct" koji je vodilo Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine to dokazuje, kazao je predsjednik bh. entiteta Republike Srpske Milorad Dodik.
- Stav da Bosna i Hercegovina bude predstavljena u međunarodnom arbitražnom sporu kao subjekt, a da šteta bude učinjena Republici Srpskoj govori o lošim namjerama. Lošim potezima, propuštanjem radnji i procesnim greškama doveli su da BiH bude presuđena, a Republika Srpska kažnjena. Uprkos tome Republika Srpska ne bježi od svojih obaveza i ponudila je rješenje zasnovano na zakonu - rekao je Dodik.
Dodik je izjavio da je i Vijeće ministara BiH donijelo odluku koja je bazirana na zakonu, a koju su podržali ministri iz reda Bošnjaka.
- Nermin Nikšić je odbio takvo rješenje, želeći da šteta bude veća. BiH koja je presuđena dužna je da izmiri obaveze, a nakon toga će se izvršiti unutrašnje poravnanje. Na računu Centralne banke BiH i drugih banaka nalazi se više od 700 miliona neraspoređenih sredstava, od kojih gotovo 300 miliona pripada Republici Srpskoj - naveo je Dodik.
Dodik je kazao da uprkos brojnim dogovorima, Nikšić i političari iz Sarajeva blokiraju raspodjelu.
- Nikšić je nekoliko puta priznao da je to potrebno uraditi, ali da oni to ne smiju. Zato je priznao da je tražio da Schmidt nametne raspodjelu, što smo mi odbili. Tim sredstvima, kao i onim iz drugih izvora, mogu se izvršiti poravnanja. Međutim, ovdje očigledno nije namjera da se problem riješi, već da se nanese šteta Republici Srpskoj, po cijenu da bude kažnjena i Federacija BiH. Zato po ko zna koji put pozivamo na ispunjenje dogovora, ali i zakonskih obaveza, da se izvrši raspodjela sredstava. Na taj način omogućilo bi se izvršenje svih obaveza i nesmetan rad BHANSA - rekao je Dodik.
Vijeće ministara BiH je predložilo model prema kojem bi se dug RS-a isplatio preraspodjelom sredstava Centralne banke BiH. Federalni premijer Nermin Nikšić uložio je veto na vanrednoj sjednici Fiskalnog vijeća Bosne i Hercegovine, čime je zaustavio prijedlog da se dug entiteta RS prema slovenačkoj firmi Viaduct isplati iz budžeta Bosne i Hercegovine. Protiv ovog prijedloga Vijeća ministara BiH bio je i ministar finansija FBiH Toni Kraljević.
- Ne damo novac Federacije BiH da se pokrivaju dugovi entiteta koji otvoreno ruši državu. Vijeće ministara se očigledno zaigralo, ali tu direktivu mogu slobodno okačiti mačku o rep - poručio je Nikšić.
Edin Forto, ministar prometa i komunikacija BiH, izjavio je da su na sjednici Vijeća ministara BiH usvojena dva zaključka kada je riječ o otplati duga u slučaju "Viaduct".
Forto je pojasnio da je Vijeće ministara zadužilo Ministarstvo finansija BiH da u proceduru pošalje novu verziju državnog budžeta.
- Ona će predvidjeti isplatu duga prema onima koji su tužili BiH na međunarodnom sudu i blokirali njene račune. U ovom slučaju blokirana je Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA), a u narednom periodu ne znamo šta će još biti blokirano jer je očigledno da izvršenje može biti i na drugim računima ili imovini gdje se vodi BiH. Ne možemo predvidjeti iz kojih izvora će ovo biti rađeno, ministar finansija BiH mora naći način da ovo predloži, a onda ćemo vidjeti šta će Predsjedništvo BiH i oba doma Parlamenta reći o tome - dodao je Forto.
Vijeće ministara BiH donijelo je zaključke kako bi se hitno pristupilo izvršenju arbitražne presude u kojoj je izvršenik Bosna i Hercegovina, čime bi se stekli uvjeti za pokretanje regresne tužbe i u konačnici naplate štete od RS-a.
Slovenačka strana pokrenula je arbitražni postupak radi naknade štete nakon što je Vlada RS-a raskinula ugovor o koncesiji za izgradnju hidroenergetskog sistema na Vrbasu. Presudom suda u Luksemburgu, Bosna i Hercegovina je obavezana da isplati više od 110 miliona KM slovenačkoj kompaniji Viaduct, zbog dugovanja proisteklih iz ugovora koje je entitet RS potpisao još početkom 2000-ih o dodjeli koncesije za izgradnju hidroenergetskog sistema na Vrbasu. Kamata na dug svakodnevno raste za dodatnih 18.000 KM.
Iako je RS potpisao i preuzeo ugovorne obaveze, sud je zaključio da je BiH kao međunarodni subjekt krajnji dužnik, što je dovelo do potencijalne blokade državne imovine.


