Skitanja od Kine do Rusije čini se da su bila samo trošak i nisu urodila željenim rezultatom – pribavljanjem 320 miliona maraka koje entitet Republika srpska mora 28. juna isplatiti Bečkoj berzi. Za ovaj entitet od izuzetne važnosti je da na vrijeme plati dug kako bi sačuvao kredibilitet za neke buduće akcije zaduživanja na stranim tržištima kapitala.

Iako je Milorad Dodik prije nekoliko dana tvrdio da Vlada ima novac na računima da odmah isplati dug, čini se da nije baš tako. Priznao je da je njegov put u Rusiju bio s ciljem da se dočepa love, ali su ga Rusi odbili. Zapravo, nisu ga odbili, samo su mu se požalili da su izbačeni iz SWIFT sistema pa ne mogu vršiti inozemna plaćanja. Zna i Dodik da je to glup izgovor jer Rusi već godinu uspješno koriste alternativne načine plaćanja, znaju to odlično i Kinezi, koji obilato koriste tu situaciju, posebno u pogledu kupovine jeftine nafte. Upravo su Kinezi premijera Rs-a Radovana Viškovića vratili kući praznih džepova.

Zato se vlast u entitetu Republika srpska okrenula jedinom izvoru finansiranja koji je uvijek dostupan. Emisija vrijednosnih papira na Banjalučkoj berzi. Doslovno preko noći donesena je odluka o emisiji obveznica u iznosu 210 miliona maraka s rokom dospijeća pet godina. Vlada je pokušala od javnosti sakriti ovu informaciju pa odluka nije uopće bila navedena u dnevnom redu sjednice Vlade, kao ni u kasnijem saopćenju.

Emisija obveznica u iznosu od 210 miliona maraka uopće nije planirana u ovoj godini, ali omaklo im se. Za ilustraciju, ovaj iznos je gotovo dva puta veći od ukupnog planiranog, redovnog, zaduživanja Vlade Rs na Banjalučkoj berzi u ovoj godini. Plan je bio pet emisija vrijednosnih papira u iznosu 140 miliona maraka.

Ipak, ova emisija, koja bi trebala biti realizirana na Berzi polovinom juna, pokazat će pravu sliku povjerenja banaka u entitetske finansije. Naime, prethodna emisija obveznica održana 5. maja ove godine nije baš proslavila ovaj entitet. Od planiranih 25 miliona, jedva da je Vlada Rs navukla na 20 miliona, i to po izuzetno visokoj kamatnoj stopi od 5,8 posto. A kamata uvijek najbolje govori o povjerenju, što je veća kamata, manje je povjerenje. /J. S./