Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine donirat će sav prihod od prodaje publikacije "Sarajevska hagada – povijest i umjetnost", kao i prihoda od karata za prostor u kome se čuva Sarajevska hagada, u svrhu pomoći Palestini.

- Na ovaj način Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine pruža podršku narodu Palestine koji trpi sistematičan, proračunat i hladnokrvan teror, direktno od strane države Izrael, i posredno od svih onih koji je u njenim besramnim postupcima podržavaju i(li) opravdavaju - saopćeno je iz Zemaljskog muzeja BiH. 

Ovaj potez koji je naišao na odobravanje javnosti, kritikovao je jedino predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik.

Humani gest

Zemaljski muzej BiH prihode od prodaje Hagade usmjerit će za pomoć Palestini

- Odluka Zemaljskog muzeja da prihode od Sarajevske Hagade usmjeri kao "podršku Palestini" predstavlja političku zloupotrebu jevrejske kulturne baštine s jasnom simbolikom - poruka protiv Države Izrael. Republika Srpska se odlučno distancira od ovog čina, koji dolazi nedugo nakon zabrane Konferencije evropskih rabina u Sarajevu. To nije izolovan gest, već kontinuitet atmosfere netrpeljivosti prema Jevrejima.

Sarajevska Hagada nije sredstvo političkog obračuna - ona je svjedok historije i kulture naroda koji je preživio progon. Korišćenje Hagade da bi se simbolički stalo protiv Izraela duboko vrijeđa one koji znaju šta ona znači za Jevreje – napisao je Dodik na mreži X.

Zemaljski muzej se nakon ove Dodikove kritike ponovo oglasio:

- Sa zadovoljstvom javnosti želimo da skrenemo pažnju na objavu gospodina Milorada Dodika na društvenoj mreži X, vezanu za djelovanje naše institucije, koja je rijedak primjer korektnog i ispravnog navođenja njenog punog imena: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.

Ovu priliku koristimo da pozovemo gospodina M. Dodika da posjeti Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine kako bi se i lično mogao uvjeriti u stanje, brigu o zaštiti i prezentaciji Sarajevske hagade, jevrejskog, ali i kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa ostalih naroda Bosne i Hercegovine, za koje izražava zabrinutost.

U slučaju da se odluči za kupovinu nekog od izdanja publikacije "Sarajevska hagada – povijest i umjetnost" Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine se obavezuje da ta sredstva neće usmjeriti za pomoć narodu Palestine, već namijeniti za štampanje drugog izdanja citirane publikacije, s obzirom da je prvo gotovo rasprodato – poručili su Dodiku.

SAVRŠENI KRUG

Nakon pet stoljeća, 'Sarajevska hagada' vratila se u Španiju veličanstvenom izložbom u Madridu

Na osnovu stilske analize iluminacija i minijatura sa njenih stranica utvrđeno je da je Hagada nastala u srednjovjekovnoj Španiji, u oblasti nekadašnje kraljevine Aragon, najvjerovatnije u Barseloni oko 1350. godine – moguće kao dar za vjenčanje članova dvije poznate familije Šošan i Elzar, jer se njihovi grbovi: štit sa rozetom / ružom (hebr. – shoshan) i krilom (hebr. – elazar) nalaze na stranici na kojoj je i grb grada Barselone.

Na web stranici Zemaljskog muzeja navedeno je:

„Prema bilješci iz same knjige, ona je nakon progona Jevreja iz Španije (1492. godine) promijenila vlasnika, ali ne znamo imena ni novih ni starih vlasnika. U bilješci nastaloj 1609. godine kaže se da knjiga ne govori protiv crkve, što je vjerovatno rezultat provjere njenog sadržaja od inkvizicije. Tokom 16. i 17. stoljeća knjiga se nalazi na prostoru sjeverne Italije, što potvrđuju dvije kratke zabilješke na njenim stranicama, a kada i pod kojim okolnostima dospijeva u Bosnu, nije poznato. Njen pouzdan trag u historiji ponovo se javlja 1894. godine kada je Zemaljski muzej otkupljuje od sarajevske sefardske porodice Koen, za sumu od 150 kruna. Iz Sarajeva je poslana na analizu u Beč, odakle je, uz određene peripetije, vraćena poslije nekoliko godina. Dosljedna vlastitoj sudbini, Sarajevska hagada ni u muzejskoj zbirci ne nalazi trajniji mir.

SARAJEVSKA HAGADA

Porodica Cohen prodala ju je za 900 dolara, sada o njoj postavljaju predstavu u sarajevskom Narodnom pozorištu

Prvih dana nakon ulaska njemačkih vojnih snaga u Sarajevo 1941. godine, njihove vlasti od tadašnjeg direktora Joze Petrovića zahtijevaju da im se preda tada već dobro poznati kožni kodeks. Petrović, uz pomoć kustosa Derviša Korkuta, uz ogroman rizik takvog postupka, uspijeva izvrdati tom zahtjevu, te se Hagada sklanja na sigurnije mjesto, prema vjerodostojnim kazivanjima, u džamiju, u jednom od muslimanskih sela na planini Bjelašnici, gdje je i dočekala kraj II svjetskog rata.

Naredni pokušaj otuđivanja desio se pedesetih godina prošlog stoljeća kada su opet radnici Zemaljskog muzeja BiH spriječili krađu, da bi, nadati se, posljednji put ovaj vrijedni rukopis bio ugrožen na početku opsade Sarajeva 1992. godine, kada se Zemaljski muzej BiH našao na prvoj liniji odbrane grada i kada je doživio teška razaranja, od kojih se još uvijek nije u potpunosti oporavio. Odnedavno, Sarajevska hagada je, prvi put u svojoj prebogatoj i burnoj historiji, izložena i dostupna široj kulturnoj javnosti u posebno osiguranom prostoru, u posebnim prigodama i pod tačno definiranim uvjetima.“