Elon Musk, najbogatiji čovjek na svijetu i bliski saveznik novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa, sastao se u ponedjeljak s iranskim ambasadorom pri Ujedinjenim nacijama, piše New York Times, pozivajući se na dva iranska zvaničnika.
Sastanak između Muska i iranskog izaslanika Amira Saeida Iravania održan je na tajnoj lokaciji u New Yorku i trajao je više od sat vremena, izvještava NYT, pozivajući se na iranske zvaničnike, koji su navodno opisali diskusiju kao fokusiranu na to kako smiriti tenzije između njihov e dvije zemlje.
Zvaničnici Bidenove administracije u UN-u nisu bili obaviješteni da se sastanak održava, a još uvijek nisu dobili nezavisnu potvrdu da je održan, rekao je jedan američki zvaničnik za CNN.
Navedeni sastanak dolazi u trenutku kada stručnjaci spekuliraju da bi naredne četiri godine mogle predstavljati značajan test za Iran. Teheran bi pod Trumpovom lupom mogao dovesti do povratka kampanje "maksimalnog pritiska" koju je ovaj nametnuo tokom svog posljednjeg predsjednikovanja, što je povećalo izolaciju Irana i osakatilo njegovu ekonomiju, kažu stručnjaci.
Razgovor milijardera s iranskim zvaničnikom postavlja pitanja o tome kako bi mogao izgledati njegov utjecaj u novoj administraciji, posebno kada je riječ o vanjskoj politici SAD-a.
Tokom prošle sedmice, dan nakon predsjedničkih izbora, Musk se pridružio Trumpovom razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, navode dva izvora. Zelensky je zahvalio Musku na njegovoj pomoći u obezbjeđivanju komunikacija preko Starlinka s Ukrajinom u tekućem ratu s Rusijom, dodao je izvor.
Trump je u utorak najavio da će Musk i Vivek Ramaswamy voditi novi "Odjel za vladinu efikasnost" u njegovoj drugoj administraciji. Musk, koji je izvršni direktor Space X-a i Tesle, imao je koristi od saveznih ugovora vrijednih milijarde dolara, uključujući NASA-u, vojsku i druge vladine agencije SAD-a, a ova objava izazvala je zabrinutost zbog potencijalnih sukoba interesa.
Nije odmah jasno kako će odjel – za koji je Trump rekao da će “pružati savjete i smjernice izvan Vlade” – funkcionirati i da li bi Kongres čak i pod potpunom kontrolom republikanaca imao volju da odobri tako veliku reviziju vladine potrošnje i njenih operacija.
