Globalno tržište nafte pokazuje visoku nestabilnost zbog geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku, posebno nakon američko - izraelskog napada na Iran.

Ključna uloga pripada Hormuškom tjesnacu, kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske sirove nafte i ukapljenog prirodnog gasa. Svaki poremećaj u ovom tranzitnom koridoru odmah se reflektuje na cijene sirove nafte.

Trenutne cijene pokazuju značajan skok u odnosu na početak godine, kada su se kretale oko 70 dolara po barelu, dok je danas barel iznad 85 dolara.

Ovaj rast odražava strah tržišta od mogućih prekida isporuke i dodatnog pojačanja geopolitičkog rizika.

Uzroci rasta cijena

Glavni uzrok rasta cijena leži u trenutnom sukobu. Svaki poremećaj u Hormuškom tjesnacu tržišta odmah pretvaraju u tzv. premiju rizika, koja dodatno podiže cijenu nafte.

Određene analize procjenjuje da u ekstremnim scenarijima premija može iznositi i više od 14 dolara po barelu. Pored toga, poremećaji u opskrbi, uključujući napade na tankere i logističke probleme u ključnim zemljama Bliskog istoka, smanjuju efikasnu ponudu, dok Iran i druge zemlje koriste situaciju da ublaže pritisak sankcija i očuvaju strateške pozicije.

Tržište reagira na ove rizike brzo, što pojačava nestabilnost cijena i dovodi do porasta troškova energenata na svjetskom nivou, slično reakcijama viđenim 2011. godine u Libiji ili u Ukrajini 2022.

Razlika je u tome što tržište sada djelomično anticipira rizike i već ugrađuje premiju u cijenu, dok je prije deset godina reakcija bila iznenadna i nagla.

Komparativni pogled

Usporedba sadašnje situacije sa krizom iz 2022. godine pokazuje sličnosti i razlike. Tada je rast cijena prvenstveno potaknut ratom u Ukrajini i ograničenjem ruskih isporuka, a reakcija tržišta bila je nagla i praćena globalnom panikom.

Danas rast cijena nastaje zbog nesigurnosti u Iranu i rizika u Hormuškom tjesnacu, a tržište je naučeno iz prošlih iskustava i koristi premiju rizika kako bi djelomično ublažilo šokove.

Uprkos tome, osjetljivost tržišta na Bliski istok ostaje konstantna jer ključne rute za energente nemaju alternativu.

Utjecaj na Bosnu i Hercegovinu

Bosna i Hercegovina uvozno je zavisna od naftnih derivata, što znači da svaka promjena globalne cijene brzo stiže do domaćih pumpi.

Rast cijena sirove nafte direktno se odražava na cijene goriva, troškove transporta i životni standard građana. Porast cijena energenata povećava troškove transporta i logistike, što zauzvrat podiže cijene hrane, građevinskog materijala i drugih proizvoda široke potrošnje.

Industrijski sektor u BiH osjeća dodatni pritisak jer veći troškovi energije smanjuju konkurentnost domaćih proizvođača, posebno u metalnoj, drvnoj i transportnoj industriji.

Za razliku od većih zemalja, BiH nema značajne strateške rezerve niti vlastitu proizvodnju koja bi amortizirala globalne šokove.

Mogućnosti ublažavanja i prognoza

Mogućnosti ublažavanja u BiH su ograničene. Privremeno smanjenje akciza i poreza ili korištenje rezervi energenata može ublažiti udar na građane, ali ne uklanja zavisnost od globalnog tržišta.

Dugoročno, diversifikacija dobavljača i transportnih ruta može pomoći u stabilizaciji cijena, ali trenutna situacija pokazuje koliko je BiH osjetljiva na geopolitičke rizike.

Ako sukob u Iranu potraje i protok nafte kroz Hormuški tjesnac bude ometen, cijene nafte mogle bi dosegnuti 90–100 dolara po barelu, što bi dodatno povećalo inflaciju i troškove energenata u BiH.

S druge strane, brza deeskalacija sukoba i stabilizacija transporta smanjila bi geopolitičku premiju rizika i stabilizovala cijene, što bi pozitivno utjecalo na domaće tržište.