U bratunačkom naselju Glogova obilježena je 33. godišnjica zločina nad bošnjačkim civilima, jednog od prvih masovnih stradanja u agresiji na Bosnu i Hercegovinu.

U ovom zločinu, počinjenom 1992. godine, ubijeno je 65 nedužnih civila, među kojima su bili žene, starci i djeca. Zločin je počinjen od strane srpskih snaga predvođenih Miroslavom Deronjićem, koji je kasnije osuđen pred Haškim tribunalom.

Simbolično, godišnjica ovog stravičnog zločina obilježena je upravo na Dan pobjede nad fašizmom - 9. maj - dan kada Evropa slavi poraz nacističke ideologije. Međutim, upravo tog dana 1992. godine, pred očima cijele Evrope, u Glogovoj se ponovio fašizam.

Ljudi su ubijani samo zato što su bili Bošnjaci, njihova sela spaljena, a porodice zauvijek razorene.

Govoriti i dokumentovati

U Hranči je 3. maja 1992. godine počinjeno prvo ubistvo na području Bratunca, ubijena je djevojčica od pet godina

Program obilježavanja započeo je obraćanjem mjesnog imama Hariz ef. Čomića, koji je u emotivnom govoru podsjetio na stradanje i bol koju Glogova nosi već više od tri decenije. 

Uslijedio je učenje Fatihe i polaganje cvijeća na spomen-obilježju ispred džamije, a zatim su prisutni posjetili i lokalitet masovne grobnice u kojoj su pronađeni posmrtni ostaci 40 mještana.

Preživjeli i članovi porodica i dalje tragaju za istinom i pravdom za svoje najmilije.

Skupu su prisustvovali brojni zvaničnici i predstavnici institucija, među njima i Ahmed Omerović, ministar obrazovanja i nauke u Vladi Tuzlanskog kantona, zastupnik u NSRS Ramiz Salkić, predsjednik Skupštine opštine Bratunac Izudin Alić, te predstavnice i članice Udruženja Žene Podrinja, koje već decenijama neumorno rade na očuvanju kulture sjećanja i istine o zločinima nad Bošnjacima Podrinja, objavio je bhreporter.

Ministar Omerović je u svom obraćanju posebno naglasio važnost prenošenja istine o zločinima budućim generacijama kroz obrazovni sistem, ističući da "nema slobodnog i zdravog društva bez istine, sjećanja i pouka iz prošlosti". Dodao je da je obrazovanje temelj na kojem treba graditi kulturu mira i suživota, ali i odgovornosti prema historiji.

Sa govornice u Glogovoj rečeno je da su zločini u ovom mjestu dokaz da fašizam nije mrtav i da je njegovo oživljavanje u našim krajevima započelo upravo ovim i sličnim zločinima.

- Ubice Bošnjaka u Glogovoj nagrađene su slobodom. Necivilizacijski je i nemoguće da neko istovremeno njeguje antifašizam i podržava osuđene ratne zločince. Negiranje genocida i glorifikacija zločinaca je najdirektniji oblik modernog fašizma - poručeno je sa govornice u Glogovoj.

Prema dostupnim podacima, tokom agresije ubijeno je ukupno 388 Bošnjaka iz Glogove. U genocidu 1995. godine stradalo je njih 210.

Kultura sjećanja

Obilježen Dan bijelih nišana na mezarju Veljaci: Poseban doprinos dali polaznici mektebske nastave Medžlisa Islamske zajednice Bratunac

Poruka iz Glogove je jasna: zločin bez kazne postaje prijetnja budućnosti. A Glogova je opomena - da fašizam može ustati bilo kada i bilo gdje, ukoliko mu se ne suprotstavimo odlučno, istinom i pravdom.

Podsjećamo, devetnaesta kolektivna dženaza na šehidskom mezarju Veljaci u Bratuncu bit će klanjana 12. maja, a smiraj će pronaći pet žrtava.

Iako 33 godine od počinjenih zločina, u kojima niko nije bio pošteđen, proces pronalaska šehida još nije završen.