General Armije Republike Bosne i Hercegovine rahmetli Mehmed Alagić rođen je u selu Fajtovci kod Sanskog Mosta 8. jula 1947. Osnovnu školu završava u rodnim Fajtovcima.
Konkuriše na Vojnoj akademiji u Beogradu, gdje je i primljen. Nakon dvije godine opće akademije odlazi u Banju Luku na smjer oklopno-mehanizovanih oružja.
Vojnu školu završio je u Banjoj Luci 1970. godine, a kasnije je predavao i bio načelnik Škole rezervnih oficira, također u Banjoj Luci.
Godine 1986. po završetku studija na visokoj vojnoj školi za starješinski kadar (Komandno-štabna škola), Mehmed Alagić je postao oficir za operativne poslove 36. mehanizirane brigade.
Za vrijeme boravka u Banjoj Luci, doživio je dva zemljotresa koja su mu, kako je rekao u svojim ratnim memoarima, poslužili kao najbolja priprema za rat: organiziranje, snalažljivost i odlučnost bile su odlike generala Alagića, jednog od najboljih sinova Bosne.
U Subotici je bio glavni operativac u brigadi, koja je slovila za jednu od najjačih u JNA. Posljednju prekomandu dobio je u Zrenjanin gdje je načelnik štaba jedne pješadijske brigade koja je bila u sastavu Novosadskog korpusa, a 27. februara 1991. godine vraća se u Banju Luku i napušta JNA u činu potpukovnika.
U Banjoj Luci je uhapšen u augustu 1992. godine i prebačen u zatvor u Sanski Most. Pušten je iz zatvora na intervenciju generala Milana Uzelca i uz pomoć Jordanskog bataljona UN-a. Preko Bosanske Gradiške prebačen je u Zagreb, gdje se javio dobrovoljno da ide u Bosnu kao borac.

Prvog novembra 1993. godine imenovan je za komandanta Trećeg korpusa ARBiH i na tom položaju je ostao do 26. februara godine kada je preuzeo dužnost komandanta novoosnovanog VII Armije RBiH.
Prije svega, ostat će upamćen kao ratnik koji je komandirao operacijom oslobađanja Vlašića.
Borci VII korpusa u sadejstvu sa jedinicama Trećeg i Prvog korpusa, te Gardijske brigade Armije RBiH, u veličanstvenoj operaciji Domet 1, oslobodili su najviši vrh Vlašića, radio-relejno čvorište na Paljeniku, visoku 1.933 metra, 23.marta 1995.godine, za koju su generali evropskih armija govorili da je neosvojiva.
Bila je to jedna od najpoznatijih i najznačajnijih pobjeda ARBiH, koja se i danas proučava na vojnim akademijama u svijetu.
Sedmi i Peti korpus Armije RBiH, pod komandom generala Atifa Dudakovića i Mehmeda Alagića, oslobodili su Sanski Most u noći s 9. na 10. oktobar 1995. godine.
Nakon agresije, Alagić odlazi u penziju i postaje načelnik Općine Sanski Most.
Krajem jula 1999. godine odlukom tadašnjeg visokog predstavnika Carlosa Westendropa, smijenjen je sa mjesta načelnika Sanskog Mosta.
- Nije problem načelnik Alagić, nego general Alagić - kazao je tada.
Nakon što su ga 2. augusta 2001. godine uhapsili specijalci federalnog MUP-a i sa čarapom na glavi doveli u Sarajevo, odakle je deportovan u Hag kazao je: "Umrijet ću zbog ove čarape na glavi i lisica na rukama, neću zbog haške optužnice".
Optužen je za komandnu odgovornost za ratne zločine u srednjoj Bosni.
Iz Haga je pušten da se brani sa slobode, a tadašnjoj glavnoj haškoj tužiteljici Carli del Ponte je poručio da ga "ovdje više nikad neće vidjeti".
Nakon što mu je nakon nepune dvije godine od tog događaja u večernjim satima 7. marta prestalo kucati srce, dženaza mu je klanjana u rodnim Fajtovcima pred 20.000 ljudi koji su ga došli ispratiti iz čitave Bosne i Hercegovine. Ukopan je u mezarju Fajtovačke džamije.
Umjesto da, po običajima, pita vjernike da li mu "halale", tadašnji reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Cerić, jedva je izgovorio: "Halališ li im?"
Podsjećamo, na najvišoj i najtežoj koti Vlašića Paljenik, na mjestu gdje je Armija Republike Bosne i Hercegovine na čelu sa generalom Mehmedom Alagićem oslobodila Vlašić, a time i ovaj od agresora okupirani dio Bosne i Hercegovine, ponovo se 16. septembra 2023. godine zavihorila zastava Republike Bosne i Hercegovine.


