Generacija Bošnjaka koja je izborila nezavisnost Bosne i Hercegovine ostvarila je historijsku priliku da Bošnjaci prvi put u svojoj historiji kreiraju obrazovni sistem koji će nadoknaditi propušteno i ispraviti pogrešno iz ranijih sistema, pratiti savremene trendove te razvijati državotvornost kroz škole.
Iako se školska infrastruktura poboljšava iz godine u godinu, negativna demografija i pad kvalitete nastave su najveći izazovi našeg obrazovnog sistema. Otežavajuća okolnost kad je u pitanju visoko obrazovanje jesu privatni univerziteti čiju negativne posljedice već vidimo kroz djelovanje „trojkine“ vlade u Kantonu Sarajevo. Ova pojava je najviše se negativno odrazila na području Srednjo-bosanskog kantona, dok s druge strane u susjednom Zeničko-dobojskom kantonu nema privatnih visokoškolskih ustanova.
Početak školske godine sa himnom
Stanje na trenu, odnosno u većinskim bošnjačkim kantonima ne daje nam mnogo prostora za optimizam. Mnogo je vremena izgubljeno, a pojedine vlade lijeve orijentacije su procese vodile i u pogrešnom smjeru. Mnogi su zaboravili da je ministarstvo obrazovanja u prvoj Fortinoj vladi, između ostalog, izuzetno veliki trud uložilo u bezuspješne pokušaje izbacivanja bošnjačkih autora iz nastavnog procesa. Isto ministarstvo u drugoj Fortinoj vladi je napravilo veliku zbrku oko kupovine udžbenika za učenike osnovnih škola. Pored nesrazmjenog odnosa novca i broja učenika između Sarajevskog i Tuzlanskog kantona, ministrica Hota-Muminović je nepravedno izostavila učenike od prvog do četvrtog razreda i na taj način, suprotno ustavnoj nadležnosti prisilila općine da se bave obrazovanjem. To je ustvari bio populistički potez da se na ovaj način napravi razlika između njihovih i onih drugih načelnika. Kako god, to je ogroman korak nazad za sve nas jer kroz objedinjavanje konkursnih procedura za izradu i nabavku udžbenika, propuštena je prilika za ogromne uštede i podići kvaliteta samih udžbenika.
Niz dobrih poteza u vrlo kratkom periodu nove vlade Tuzlanskog kantona koju predvodi najmlađi premijer u FBiH Irfan Halilagić, odnosno Ministra obrazovanja Ahmeda Omerovića izgleda kao svjetlo na kraju tunela. U samo šest mjeseci Halilagić je opravdao povjerenje, zaustavio negativne procese koje je ostavila SDP-ova vlada i ostvario ogroman napredak u svim resorima
Najviše paženje medija privukle su odluke i aktivnosti Ministarstva obrazovanja. Naime, Tuzlanski kanton prvi je u Federaciji Bosne i Hercegovine koji donosi Pravilnik o obilježavanju značajnijih datuma u osnovnim i srednjim školama
Na dan godišnjice potpisivanja Povelje Kulina-bana, prvog sačuvanog pisanog dokumenta bosanskih vladara, ukazano je na važnost uređenog obilježavanja datuma u svim obrazovnim institucijama.
Naglasivši da je riječ o vrlo složenoj tematici ministar obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona Ahmed Omerović je kazao da je intencija donošenja pravilnika obilježavanje datuma koji su važni za simboličko poimanje naše države. Datum, koji je prema mišljenju ministra Omerovića značajan kao i 29. august 1189. godine, je 26. oktobar 1377. godine, dan kada je kralj Tvrtko I Kotromanić krunisan za bosanskog kralja.
„Od ovog oktobra učenici će na kreativan način da se sjećaju krunisanja našeg kralja, da se sjećaju srednjovjekovne Bosne, da sa svojim nastavnicima naprave krune, da te krune stave na svoju glavu jer su ti učenici danas naši kraljevi. Da budu ponosni na svoje srednjovjekovne kraljeve, da budu ponosni na svoju historiju", kazao je ministar Omerović ističući da će se obilježavati od ovog oktobra u svim osnovnim i srednjim školama te da će tim povodom biti i zajednička centralna manifestacija.
Prema riječima predsjednika Komisije za izradu Pravilnika o obilježavanju značajnijih datuma u osnovnim i srednjim školama dr.sc. Izeta Šabotića, do sada je bilo dosta neujednačeno obilježavanje značajnih datuma, ovisno od školske ustanove a historičari vode borbu više od 20 godina da se vrati dignitet historiji kao nauci i kao struci.
Pred navedenog Ministarstvo je donijelo još dvije odluke. Prva se odnosi na sve obrazovne institucije, od predškolskih do univerziteta, da se u pismenoj korespondenciji isključivo mora koristiti puni naziv naše domovine, a ne skraćenica. Druga odluka je uvođenje prakse da prvi čas, odnosno nastava u novoj školskoj godini započinje sa državnom himnom. Iako se doima da su ovo mali koraci koji su trebali biti davno ostvareni njihov značaj je izuzetno velik u sadašnjosti, ali bit će još veći u budućnosti.
Ako ovaj historijski iskorak ostane samo dobra praksa u najmnogoljudnijem kantonu neće se desiti željene promjene u našem društvu. Nadamo se da će ostali kanton prepisati i unaprijediti dobru praksu iz Tuzle kako bi smo dobili jedinstvenu praksu odgovornog odnosa prema državi na većem djelu njene površine.
Ako obrazovni sistem bude jači u kantonima sa bošnjačkom većinom…
Krajnje je vrijeme da se preuzme odgovornost i uspostavi zajednička koordinacija između kantona sa bošnjačkom većinom kako bi se uspostavilo jedno državotvorno jezgro kroz obrazovni sistem.
Ako obrazovni sistem bude jači u kantonima sa bošnjačkom većinom bit će mnogo lakše bošnjačkoj djeci u onim dijelovima FBiH gdje su manjina, a posebno u manjem bh. entitetu. Ako obrazovni sistem bude jači u kantonima sa bošnjačkom većinom možemo raditi na saradnji i koordinaciji sa obrazovnim ustanovama u Sandžaku i drugim domovinskim zemljama koje realizuju nastavu na bosanskom jeziku. Ako obrazovni sistem bude jači u kantonima sa bošnjačkom većinom, onda neće biti problem da bošnjački učenici u domovinskim zemljama i dijaspori nemaju pristupa lektirama bosanskih autora. Ako obrazovni sistem bude jači u kantonima sa bošnjačkom većinom zaustaviti će se negativni proces smanjenja broj dopunskih škola u dijaspori.
Ako obrazovni sistem bude jači u kantonima sa bošnjačkom većinom imat ćemo mogućnost da uzvratimo aktivnostima Srbije i bh. entiteta Rs koje odavno rade na jedinstvenom nastavnom planu i program. Ako obrazovni sistem bude jači u kantonima sa bošnjačkom većinom tada će domaći izdavači biti jači i imat će više izdanja, što će se odraziti i na promjenu omjera domaćih i srbijanskih štandova na sajmovima knjiga. Ako obrazovni sistem bude jači u kantonima sa bošnjačkom većinom standard nastavnog osoblja, njihov dignitet i dostojanstvo bit će zasigurno na većem nivou. Kad se ovi preduslovi ostvare onda možemo reći da gradimo društvo znanja i da možemo pratiti savremene trendove.
