Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u intervjuu za Hrvatski tjednik rekao je kako je izmjena Izbornog zakona ključni preduvjet bilo kakvog funkcionalnog političkog poretka u Bosni i Hercegovini.

Načela Dejtonskog sporazuma 

Rekao je kako bez legitimnog predstavljanja nema funkcionalne države, "a sve dok se to ne riješi, BiH će ostati zemlja blokada, nepovjerenja i dominacije brojnijeg nad malobrojnijim".

U intervjuu, Čović govori o političkoj poziciji Hrvata, koje vidi kao "najugroženiji konstitutivni narod u zemlji". Naglašava da su upravo Hrvati ti koji dosljedno "poštuju i čuvaju ustavni poredak i načela Dejtonskog sporazuma".

- Danas su Hrvati jedini narod koji u cijelosti stoji iza koncepta konstitutivnosti i ustavne jednakopravnosti. Bošnjačke stranke to odbacuju, zagovarajući tzv. građansku državu, što je zapravo paravan za političku dominaciju većinskog naroda.

Kaže i da su "Bošnjaci više puta izabrali hrvatskog člana Predsjedništva", iako za to, po njegovim riječima, "nemaju nikakvo ustavno pravo".

- Ako većinski narod bira predstavnike malobrojnijeg naroda, onda je jasno da govorimo o političkom nasilju. To nema veze ni s demokratijom ni s građanskim vrijednostima - rekao je.

Prema njegovim riječima, Hrvati su u Federaciji BiH institucionalno zapostavljeni, ne samo u Predsjedništvu, nego i u Vladi Federacije, gdje su, kako navodi, i Srbi "bošnjački projekt", a brojčana podzastupljenost Hrvata je evidentna.

Izborni zakon: Pitanje opstanka, a ne taktike

Najvažnija politička tema o kojoj Čović govori je reforma Izbornog zakona. HDZ BiH traži rješenje koje bi onemogućilo preglasavanje i osiguralo legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda, posebno u izboru članova Predsjedništva.

- Mi ne tražimo ništa više od onoga što već stoji u Ustavu – da svaki narod ima pravo birati svoje legitimne predstavnike. Naš prijedlog ide u tom pravcu – da hrvatski član Predsjedništva bude biran većinskom voljom Hrvata, a ne voljom bošnjačke većine.

Dodaje kako je predloženo rješenje – koje podrazumijeva da se glasovi iz većinski hrvatskih kantona posebno uzimaju u obzir – u početku bilo prihvaćeno i od bošnjačkih partnera u razgovorima, ali da su oni kasnije odustali i pokušali cijeli prijedlog prikazati kao "protuustavan".

- Sve dok se ovo pitanje ne riješi, govor o bilo kakvim reformama, čak i o evropskom putu, potpuno je besmislen. Prvo moramo uspostaviti povjerenje, a to se ne može bez poštovanja političkih prava svih naroda - poručuje.

Bošnjački politički vrh: Izetbegovićeva politika dominacije

O odnosu s bošnjačkim liderima, posebno Bakirom Izetbegovićem, Čović govori izuzetno kritički.

Tvrdi da Izetbegović godinama vodi politiku političke hegemonije, čiji je cilj potisnuti Hrvate iz svih važnijih institucija.

- To nije počelo jučer. Bošnjačka politička elita sistematski pokušava razgraditi BiH kao državu tri konstitutivna naroda. Izetbegovićeva politika je jasna – eliminirati Hrvate kao politički faktor, a BiH pretvoriti u nacionalnu državu jednog naroda - kaže Čović.

Dodaje da ni nove građanske stranke nisu ništa drugo do nastavak iste politike u drugačijem ruhu.

-Nema razlike između SDA i stranaka koje se pozivaju na građanski koncept. Sve one dijele isti cilj - BiH kao unitarna država s dominacijom broja, a ne prava.

Dodik i RS: Preventivni refleks na bošnjačku politiku

Iako u javnosti često kritiziran zbog saradnje s Miloradom Dodikom, Čović tvrdi da je ponašanje lidera SNSD-a refleks straha od onoga što se događa Hrvatima.

- Dodikove reakcije su posljedica onoga što vidi u Federaciji. Ako Bošnjaci mogu birati Hrvatima predstavnike, logično je da se Srbi pitaju kada će isto doživjeti. Njegovo ponašanje je politički refleks, možda i pretjeran, ali razumljiv - rekao je.

-U svemu tome, međunarodna zajednica pokazuje zapanjujući nedostatak aktivnosti i orijentacije. Nekada smo svjedočili redovnim i konkretnim reakcijama stranih predstavnika na unutrašnja dešavanja u BiH. Danas, međutim, vlada gotovo potpuna tišina.

Nejasno je šta stoji iza tog povlačenja – zamor, strateška promjena pristupa ili jednostavno nedostatak interesa – ali je činjenica da međunarodne institucije više nisu prisutne kao nekada – kaže Čović.

Naglašava da s predstavnicima RS-a ima stabilnu komunikaciju te da su dogovorili zajedničku podršku za izmjene Izbornog zakona, kao i za napredak BiH na evropskom putu, ali uz uvjet poštivanja unutrašnje ustavne strukture.

Tri federalne jedinice – model stabilnosti

Čović iznosi i svoju viziju dugoročne stabilizacije BiH, u kojoj ključnu ulogu ima model tri federalne jedinice.

- Ako želimo funkcionalnu BiH, moramo uvažiti stvarnost. Tri federalne jedinice – bošnjačka, hrvatska i srpska – dale bi stabilnost, zaustavile bi preglasavanja i omogućile svima da se osjećaju sigurnima u okviru zajedničke države - navodi.

Dodaje da to nije prijedlog za razgradnju BiH, kako to tvrde protivnici, nego za njezinu stabilizaciju.

- Država u kojoj se jedan narod stalno mora boriti da mu se priznaju osnovna prava ne može opstati - zaključuje.

Govoreći o ulozi Hrvatske, Čović ističe odličnu saradnju s Vladom Andreja Plenkovića, koju opisuje kao ključnog političkog partnera Hrvata u BiH.

S druge strane, međunarodna zajednica, po njegovim riječima, već godinama pokazuje nerazumijevanje unutrašnjih odnosa u BiH.

- Hrvatska ima strateški interes za stabilnost BiH i položaj Hrvata u njoj. S druge strane, međunarodna zajednica, posebno visoki predstavnik, često djeluju jednostrano, ne razumijevajući dubinu problema. Njihova intervencija više puta je išla na štetu Hrvata - kaže.

BiH će postati neodrživ projekat

Čović spominje i Zorana Milanovića, gdje navodi da, "iako ima drugačiji stil od Plenkovića, iskreno brine za Hrvate u BiH".

Na kraju, Čović poručuje da se budućnost BiH mora graditi na dogovoru, uvažavanju i jednakopravnosti – a ne na dominaciji većine.

- BiH može funkcionirati samo kao zajednica tri ravnopravna naroda. Ako se vrati na temeljne principe Dejtona, može postati moderna evropska država. Ako ostane talac brojeva, postat će neodrživ projekt – zaključuje, prenosi Dnevnik.ba.

O Hrvatskom tjedniku 

Hrvatski tjednik profilirao se kao glasilo desnice, često kritizirajući političke protivnike, manjine, pa i Katoličku crkvu kada procijeni da ne zastupa dovoljno "hrvatske interese". List je poznat po revizionističkim i antikomunističkim tekstovima te oštroj retorici prema temama iz savremene i povijesne politike. I u svim relevantnim medijima u susjednoj Hrvatskoj, nazivaju ga glasilom "pravovjernih" hrvatskih nacionalista.