Tokom ove godine cijena zlata rasla je i više od 50 posto. Iako je posljednjih nekoliko sedmica došlo do određenog pada, prije svega zbog rasta dolara i privremenog smirivanja trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine.
Kina je najveći potrošač zlata na svijetu. Kupuje ga kao poluge za državne zlatne rezerve. U Indiji, drugom najvećem svjetskom potrošaču, zlato se pak najviše kupuje kao nakit.
U strahu od inflacije ljudi širom svijeta kupuju nešto što neće izgubiti vrijednost, a to je upravo zlato. Najveće svjetske rezerve zlata imaju Sjedinjene Američke Države, koje trenutno posjeduju 8.133 tone.
Prema podacima sajta Tranding Economics, Njemačka je druga, i ima 3.351 tonu. Slijedi Italija sa 2.452 tone zlata, pa Francuska 2.437 tona....
Kada su u pitanju zemlje regiona, dominira Srbija, koja iz godine u godinu povećava svoje zalihe zlata. Prema posljednjim podacima, Srbija trenutno ima nešto više od 49 tona zlata. Sjeverna Makedonija ima 6,89 tona zlata, Slovenija 3,48 tona zlata, a Albanija 3,42 tone zlata.
Hrvatska je svoje zlato, približno 13 tona, koje je naslijedila od bivše Jugoslavije prodala još prije 20 godina, te je donedavno bila bez rezervi zlata.
Ipak, prije godinu-dvije je kupila 1,75 tona zlata koliko, prema posljednjim informacijama, i sada posjeduje.
Kakva je situacija u Bosni i Hercegovini? Centralna banka BiH je u svom izvještaju za 2024. godinu objavljenim u aprilu navela da su "rezerve monetarnog zlata povećane na najveći nivo od osnivanja Banke, i sada iznose 3,5 tona".
Iako se ne radi o velikoj količni, za BiH je veći problem što joj fiksni kurs konvertabilne marke prema euru ograničava monetarnu politiku.
To znači da BiH ne može ići, recimo, u devalvaciju valute, što bi za rezultat moglo imati povećanje izvoza i smanjenje inflacije.

