Kamenolom iznad Donje Jablanice, samo 500 metara udaljen od naselja, sručio se na selo i odnio više od 15 života. Jaka kiša prouzrokovala je njegovo obrušavanje, a cijela situacija otvorila je pitanje odgovornosti i utjecaj ljudskog faktora na tragediju.

Kamene gromade, nekad odvojene od velikih stijena miniranjem, sručile su se prema cesti Sarajevo-Mostar i sravnile sve pred sobom. Ogromni komadi granita razbacani su okolo, a između njih se slijeva voda s vrha planine, praveći  potoke.

Iako vlasnik kamenoloma Dženan Honđo nije imao koncesiju za eksploataciju granita kamenolom je bio aktivan i iz njega je vađeno kamenje. Kamen po kamen i tako 23 godine.Toliko je trajalo iskopavanje dolomita u kamenolomu udaljenom oko 500 metara od kuća u naselju Donja Jablanica gdje je, prema posljednjim podacima, poginulo 16 građana, a za nekima se još traga. Upravo na to mjesto slila se voda s okolnih planina, koja je, potom, pokrenula ogromne kamene gromade koje su se, kotrljajući prema Neretvi, rušile sve pred sobom.

Četiri satelitske fotografije snimljene u razdoblju od 2018. godine do kolovoza ove godine dokazuju da je kamenolom bio aktivan mjesec i osam dana prije odrona. Portal Istraga.ba je, naime, koristeći Google Earth dokumentirao strojeve koji su biie aktivni u kamenolomu koji je, prema tvrdnjama premijera Federacije, “posljednje četiri godine bio zatvoren”. Portal navodi i da su mještani godinama upozoravali na ovu eksploataciju, ali "nitko nije stao na put ovom biznismenu koji je imao dobre veze s podzemljem", podsjeća Express.

Stanovnici koji su razgovarali sa spasiocima tvrde da je uzrok ovako velikim razmjerima tragedije kamenolom i da su na probleme s njim i ranije upozoravali. Također, iz brojnih snimaka vidi se da je odron doista krenuo dijelom upravo iz smjera kamenoloma. Prema informacijama Istrage, godinama iz kamenoloma nije bio odvožen “otpad” nakon rezanja kamena. I upravo je to stvorilo talog nakon što su se s vrha planine sručile vodene bujice. Kada je talog pokrenut, velika kamena lavina krenula je prema selu i bukvalno sravnila sve pred sobom.

Dokumentacija Ministarstva privrede HNK vezana za kompaniju, koja je vršila kopanja je dostavljena Vladi HNK, a Tužilaštvo ovog kantona formiralo je predmet u ovom slučaju. Slučaj jablaničkog kamenoloma pokrenuo je pitanje sličnih kamenoloma širom BiH. Ministarstvo privrede Hercegovačko-neretvanskog kantona povuklo je iz svog arhiva dokumentaciju preduzeća Sani d.o.o. Jablanica u vezi sa tragedijom u Donjoj Jablanici, javlja Bljesak.

Iz dokumentacije je vidljivo, kažu iz Vlade, da je ovo preduzeće registrirano za rezanje, oblikovanje i obradu kamena. Preduzeće je više puta tražilo koncesiju za eskploatiranje kamena na području Donje Jablanice što nikad nisu dobili. Inspekcijski nadzor posljednji put je izvršen 2021. godine.

Pero Pavlović, glasnogovornik Vlade HNK, navodi: ''Inspekcijski nadzor ovog društva obavljen je 2021 godine, a u zapisniku o zatečenom stanju stoji sljedeće: nema prisutnog ljudstva niti strojeva i nema vidljivih znakova izvođenja radova, primjetno je nisko i srednje raslinje što upućuje da nije bilo aktovnosti od zadnjeg nadzora odnosno nisu se izvodili radovi''.

Da li je obavljen inspekcijski nadzor nakon 2021. godine pitali su iz BHRT kantonalnu inspekciju. Odgovora nema.

Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona formiralo je predmet u slučaju kamenoloma iznad Donje Jablanice. Dokumentacija iz arhiva bit će dostupna istražnim organima ukoliko je zatraže.

Ana Rajič, iz Tužitlaštva HNK ističe: ''Pripadnici MUP-a HNŽ pod nadzorom Tužiteljstva HNŽ poduzimaju radnje provjera navoda i informacija s ciljem utvrđivanja svih okolnosti pod kojima se dogodila ova tragedija s posebnim naglaskom na eventualnu odgovornost i ulogu ljudskog faktora naročito na poslovanje i aktivnosti kamenoloma koji se nalazi na nastradalom području'.'

U priču o krivičnoj odgovornosti od dana nesreće uključili su se kantonalni i entitetski vrh. Nadležni, kao i stručnjaci traže ispitivanje svih okolnosti pod kojima je kamenolom djelovao na tom prostoru.

Dalibor Balijan, profesor Šumarskog fakulteta u Sarajevu, je stava: ''Da provjere kroz prostorni plan da li je on uopće  tu bio predviđen, kad ga je nteko ucrtao, da li je došlo do promjene urbanističke suglasnosti i sad je veliko političko pitanje da li će se to istjerati do kraja'.'

Slučaj iz Jablanice podsjetio je na obrušavanje kamenoloma u Mostarskoj bijeloj, koji takođe nije imao dozvolu u aprilu ove godine i na borbu mještana sela Kuti pored Mostara protiv otvaranja kamenoloma u njihovom selu.

Aner Omanović, Neformalna grupa građana Kuti, navodi: ''Niko i ne pita kako mogu izdavati dozvole i ugrožavati ljude koji će ući tamo da rade, već su bili ušli tamo da rade i ništa im nisu smetale table da je minirano, neko je sklonio te table i nastavio raditi''.

Dok traje ispitivanje odgovornosti i okolnosti koje su dovele do tragedije sa fatalnim ishodom, mještani Jablanice i okolnih sela sa zebnjom prate vremensku prognozu jer je jaka kiša najavljena sljedećih nekoliko dana.