Donald Trump sebe predstavlja kao zagovornika legalne imigracije, naglašavajući razliku između onih koji u Sjedinjene Američke Države ulaze s dozvolom i onih koji krše zakon. "Trebamo ljude," izjavio je govoreći o legalnoj imigraciji.
Međutim, tokom svog prvog mandata, Trump je agresivno sprovodio politike koje su nastojale da ograniče legalnu imigraciju, a njegov program za 2024. pokazuje da bi to ponovo učinio.
Republikanska platforma za 2024. koju je Trump podržao poziva na okončanje "lančane migracije", što je podrugljivi termin za proces zasnovan na porodici koji većina Amerikanaca koristi kako bi dovela rođake u Sjedinjene Države. Trump je omalovažavao ovu vrstu migracije tokom svog prvog mandata, kada je pokušavao da usvoji zakone koji bi smanjili legalnu imigraciju, ali nije uspio. Obećao je da će ukinuti Bidenove politike koje su omogućile desetinama hiljada Kubanaca, Haićana, Nikaragvanaca i Venecuelanaca da svakog mjeseca legalno ulaze u SAD. Iako je rekao da bi strani diplomci američkih koledža automatski trebali dobiti zelenu kartu, što bi omogućilo veliki priliv legalnih imigranata, slično je izjavio i 2015. godine, ali nikada nije preduzeo konkretne korake.
Njegove izjave u korist legalne imigracije su "prijatno osvježenje nakon devet mjeseci punih toksičnih izjava o imigrantima," izjavila je Kica Matos, predsjednica Nacionalnog centra za pravo imigracije, organizacije koja se bavi zaštitom prava imigranata. "Ali, to je potpuno nevjerovatno." Pristalice ograničenja imigracije žele više konkretnih informacija od Trumpove kampanje.
"Čuli smo da želi da 'prikači' zelene karte uz diplome dvogodišnjih i četvorogodišnjih studija za strane studente," rekao je Eric Ruark, direktor istraživanja za Numbersusa, neprofitnu organizaciju koja zagovara stroga ograničenja imigracije. "Nadam se da će biti jasnije šta potencijalna administracija misli o legalnoj imigraciji."
Trump zasad nije detaljno pojasnio svoja stajališta o ovoj temi. Ruark dodaje: "Ilegalna loša, legalna dobra nije odgovor na probleme sa kojima se suočavamo."
Ali "ilegalna loša, legalna dobra" je kurs koji Trumpova kampanja zauzima. U proteklih nekoliko mjeseci, Trump je netačno opisao neovlaštene imigrante kao većinom osuđene kriminalce, obećao da će ih masovno deportovati i izjavio da oni "truju krv naše zemlje," izazvavši kritike zbog korištenja retorike slične nacističkoj.
Nastavlja da izjavljuje da podržava legalnu imigraciju, uključujući i na skupu 16. oktobra za latino birače, gdje je jednom poljoprivrednom radniku zabrinutom za deportaciju rekao da želi da imigranti dolaze u SAD, ali legalno.
Jedan Trumpov savjetnik, govoreći pod uslovom anonimnosti, rekao je da bivši predsjednik uvijek pravi razliku između legalne i ilegalne imigracije, ali priznaje da sve češće spominje legalnu imigraciju kako bi izbjegao percepciju da je protiv svih oblika imigracije.
Trump je sve češće govorio o legalnoj imigraciji kako bi umirio svoje pristalice u poslovnoj zajednici zabrinute zbog nedostatka radne snage, što bi moglo ponovo izazvati inflaciju rastom plata, prema jednoj osobi upoznatoj s planovima kampanje, koja je također govorila anonimno.
Ankete pokazuju da sve više Amerikanaca podržava ograničenja imigracije. Gallupova anketa iz juna pokazala je da 55 posto Amerikanaca želi smanjenje imigracije, što je porast u odnosu na prošlu godinu (41 posto) i najviši nivo od 2001. Neki Trumpovi potezi, poput izgradnje zida na granici s Meksikom, također su postali popularniji — Gallup je otkrio da 53 posto ispitanika podržava zid, što je porast u odnosu na 40 posto iz 2019. godine. Međutim, većina Amerikanaca izjavila je da bi legalna imigracija trebala ostati na trenutnom nivou (44 posto) ili se povećati (22 posto), prema anketi Chicago Council Survey sprovedenoj ovog ljeta. No, ovo su marginalne teme i statistike jer Americi prijeti neka vrst građanskog rata. I to tako vide sami Amerikanci.
Naime, istraživanje koje je provelo Washington Post-Schar School otkriva da većina birača u ključnim američkim državama strahuje od nasilja ako Donald Trump izgubi na predsjedničkim izborima 2024. godine. Naime, 57% ispitanika iz šest važnih saveznih država, uključujući Arizonu i Michigan, izrazilo je zabrinutost da bi Trumpovi pristalice mogli odgovoriti nasiljem u slučaju poraza. S druge strane, znatno manji broj, oko 31%, vjeruje da bi pristalice Kamale Harris pribjegle nasilju ako ona izgubi.
Rezultati istraživanja pokazuju i da dvije trećine ispitanih ne vjeruje da bi Trump prihvatio izborni poraz, dok su više od dvije trećine uvjereni da bi Harris priznala poraz. Mark Rozell, dekan Schar School-a, izjavio je kako su rezultati zabrinjavajući te da ukazuju na pad povjerenja u demokratski proces i mirnu tranziciju vlasti, koja je dugo bila temelj američke demokratije.
Od prošlih izbora, Trump konstantno dovodi u pitanje legitimnost izbornog procesa, često tvrdeći bez dokaza da će doći do prijevara. S druge strane, Harris je izrazila povjerenje u izborni proces, ali je istaknula Trumpa kao prijetnju demokratskim vrijednostima. U pokušaju smanjenja tenzija, bivši guverneri ključnih država poput Wisconsina i Sjeverne Karoline objavili su pozive protiv političkog nasilja, a savezne vlasti planiraju pojačati sigurnost na Capitol Hillu 6. januara 2025. godine kada se broje glasovi elektorskog kolegija.
Istraživanje također pokazuje podjelu u percepciji među biračima: dok 45% vjeruje da bi Trump pokušao vladati kao diktator, samo 19% isto misli za Harris. Ipak, većina ispitanika smatra da bi institucije kao što su Kongres i Vrhovni sud spriječile takve pokušaje.
Na terenu su emocije izrazito napete. Primjerice, jedna mlada Harrisova pristalica izrazila je strah od potencijalnog nasilja ako Trump pobijedi, dok su Trumpove pristalice uvjerene da su demokrati uništili demokratske principe.
Razlike u stavovima o prijetnjama demokraciji su očigledne, jer 43% birača u ključnim državama vjeruje da Trump bolje razumije kako se nositi s prijetnjama demokratskim vrijednostima, dok samo 40% smatra da bi Harris bila bolji izbor u tom pogledu.