Legendani rok muzičar i član grupe The Beetles John Lenon ubijen je na današnji dan 1980. Navodno po njegovoj želji, tijelo mu je odmah kremirano tako da nema njegovog groba. I danas je u svijetu veliki broj njegovih fanova, koji ne mogu da pohode njegov grob jer ga nema. Doduše, u nekoliko gradova postoje memorijalna mjesta određena u znak sjećanja, a na nekima od njih postavljene su i Lenonove statue.
Ipak, jedno će mjesto njegovi fanovi danas sigurno posjetiti, a to je mjesto ubistva preko puta Central Parka u New Yorku, ispred zgrade "Dakota".
Zvanično, Lenona je ubio sumanuti Amerikanac Mark David Chapman, koji je navodno uobrazio da je on pravi Lenon i da mu je neki glas u glavi rekao da ubije lažnog Lenona.
U intervjuu koji je dao jedanaest godina nakon ubistva, i koji će na zaprepašćenje porodice biti emitiran na dvadesetpetogodišnjicu ubistva(!) Chapman govori kako je ubistvo Lenona bilo njegova životna misija: "Lenon je bio uspješan čovjek koji je na neki način imao čitav svijet na lancu, a ja nisam bio čak ni karika tog lanca. Nešto u meni se prelomilo".
Chapman dalje objašnjava: "Obuzelo me izuzetno osjećanje kada se njegov automobil zaustavio. U tom trenutku sam u glavi začuo glas koji mi je rekao 'Uradi to! Uradi to'! I kad je on prošao pred mene ja sam izvadio pištolj, uperio u njega i povukao obarač pet puta uzastopno".
Lenon je izašavši iz kola ušao u kapiju koja je zajednička za kompleks nekoliko zgrada i dok je išao ka ulazu u svoju zgradu Chapman ga je dozvao: 'Gospodine Lenon!' Lenon se blago okrenuo na svoju desnu stranu, gde je stajao Chapman, koji je u tom času zapucao.
Četiri metka pogodila su Lenona u leđa. On je potrčao ka ulazu u zgradu i tu pao.
Vratar na ulaznoj kapiji bio je očevidac ubistva. Prethodno je čak i razgovarao sa Chapmanom, dok je ovaj čekao svoju žrtvu. Kako je kasnije izjavio, odmah je prišao ubici i pitao ga: "Da li znaš šta si uradio?" " Da", odgovorio je Chapman, "upravo sam ubio Johna Lenona". Chapman je zatim uzeo u ruke Salingerovu knjigu "Lovac u žitu" i počeo da je čita, čekajući dolazak policije.
I to je upravo priča koju su svi svjetski mediji objavili. "New York Times" je napravio i malu skicu događaja.
Ali, zvanična istraga o tome šta se stvarno dogodilo, nikada nije vođena. Suđenja i vještačenja, kao ni rekonstrukcije ubistva, nikada nije bilo zato što je ubica Mark David Chapman odmah priznao da je on to počinio. Iako neki forenzički dokazi to ne potvrđuju, a izjave navodnih očevidaca dovedene su u pitanje kao nepouzdane, odnosno kao moguće namještene. Ipak, niko još nije tražio reviziju. Naravno, zbog kremacije tijela, obdukcija nije bila moguća.
Nekoliko nezavisnih novinara, međutim, vodilo je sopstvene istrage. Oni iza kojih je stajao moćan izdavač potvrdilo je da je ubica Chapman, dok su oni slabiji, ali finansijski nezavisniji otkrili nešto drugo.
Novinar istraživač, Salvador Astucia, napiso je knjigu "Ponovna rekonstrukcija Lenonovog ubistva". Prvo sa čim se suočio Astucija bila je nemogućnost da dođe do Lenonovog obdukcijskog nalaza, koji bi trebalo da bude javan. Njegov kolega novinar istraživač iz Velike Britanije, Fenton Bresler koji je već (1989) izdao knjigu "Ko je ubio Džona Lenona?" bez problema je dobio ovaj nalaz. Naknadno je ipak i Astucia došao do saznanja o izvršenoj obdukciji i utvrdio da je po ovom nalazu Lenon pogođen u svoju lijevu stranu, u rame i leđa. Ovo se sa skicom New York Timesa od 10. 12. 1980., napravljenom na osnovu izjave vratara i uviđaja policije, ne poklapa.
