Cassius Clay, 19-godišnji dječak čija je slava kao boksera stalno rasla, otišao je tog decembarskog poslijepodneva 1961. godine s nekim prijateljima na klizalište u Broadway Roller Ink, ustanovu za crnce u Louisvilleu. Dok je prolazio, ugledao je grupu ljudi. Clay im je prišao misleći da je pronašao "lijepu djevojku kojoj bi nešto rekao" ali je umjesto nje pronašao čovjeka u tamnom odijelu koji je propovijedao riječ Elijaha Muhammada, vođe Nacije islama.
Čovjek mu je dao primjerak novina vjerske i društveno-političke organizacije. Za oko mu je zapeo crtež na stranici 32: strip o prvim robovima koji su došli u Ameriku, koji su bili prisiljeni, s bičem u ruci, moliti se Isusu. Ta je vinjeta dovela do čitanja članaka i istraživanja o rasizmu koji je prevladavao američkom u društvu.
To je jedna od priča iz knjige pod naslovom „Life of Ali“, nove biografije slavnog boksera. Napisao ju je američki novinar Jonathan Eig, a nudi kompletan ljudski, sportski, društveni i politički profil Muhameda Alija, izvučen iz više od 600 intervjua s više od 200 ljudi.
Ali je bio lik koji je magnetski privlačio ljude, "sila gravitacije koja u tren oka uvlači ljude u svoju orbitu", zgodan, duhovit, moćan, ekscesivan, kontroverzan. Čovjek koji je naučio ne pokazati svoj strah, koji je osvojio i izgubio titulu prvaka u teškoj kategoriji tri puta, koji je postao Muhammad Ali, koji je od mržnje došao do obožavanja, koji je rekao ne ratu, koji je dobio više od 200.000 udaraca u karijeri, koji je lepršao kao leptir, koji je ubadao kao pčela. Koji je postao simbol jednog društva i inspiracija cijele jedne generacije.
Ali, koji ni danas nikoga ne ostavlja ravnodušnim.
