Glavni urednik „Stava“ Filip Mursel Begović analizira nedavni zaokret hrvatske politike u Bosni i Hercegovini. „U ovom trenutku čini se da je suvišno detaljnije analizirati Čovićevu promjenu političkog smjera. Je li ona izazvana 'zavrtanjem ruku' zapadnih sila, je li mu možda signalizirano da bi se mogao poput Dodika naći pod sankcijama, ili je jednostavno shvaćeno da je laktaški vožd otišao predaleko sa zveckanjem oružja te da je preočita njegova antizapadna te proruska i prokineska pozicija, u ovom trenutku je manje važno jer najavljeno otopljavanje odnosa treba njegovati, naravno, uvijek uz dozu opreza.

To da je ovo približavanje nužno za opstanak države, kako kaže glavni urednik 'Večernjeg lista' Jozo Pavković, nije novost. Ovo iskustvo jasno je potvrđeno Vašingtonskim sporazumom, koji je iz temelja promijenio odnose snaga tokom rata devedesetih, a šta je sastav te formule, sadrže ocjene Alije Izetbegovića: 'Za jaku i stabilnu BiH treba da se dešavaju dva simultana procesa: demokratizacija Hrvatske na zapadu i slabljenje Srbije na istoku.' Alija Izetbegović je, naime, jasno uvidio da je u budućnosti moguća demokratizacija Hrvatske, dok je smatrao da će to u Srbiji biti krajnje teško, a možda i nemoguće“, piše Begović.

Bošnjački povratnici u Janji ponovo su meta fašističkih napada, a naš novinar razgovarao je sa liderima te zajednice.

“Kada je riječ o komšijama Srbima, manji dio njih osuđuje ovakve stvari i smatra da nisu dio hrišćanske tradicije, dok veći broj ovo odobrava i opravdava. Gradonačelnik je jedan od onih koji je odmah nakon ovih događaja došao i dao nam podršku. Moram istaći da je od 2010. godine bio krenuo jedan zamah pozitivnih aktivnosti i realizacije zajedničkih projekata s prethodnim gradonačelnikom Mićićem. Mi smo političkim putem u Janji i Bijeljini uspjeli realizirati niz projekata koji su bitni za Bošnjake, a podsjećanja radi, ovo područje je bilo pod američkim sankcijama zbog odnosa prema povratku, što znači da se postigao značajan napredak”, rekao je za Stav Samir Baćevac, delegat u Vijeću naroda entiteta RS, a zajednički stav predstavnika tamošnjih bošnjačkih institucija je da se Bošnjaci ne boje, ali da budno prate situaciju.

Bošnjaci u Sandžaku, a posebno u Priboju, ponovo su na udaru velikosrpskih šovinista.

“Napad na Bošnjake u Priboju je u posljednje vrijeme uzdrmao javnost, ali to nije posljedica nekog neplaniranog ili nepromišljenog napada, već odraz kontinuirane politike koja se vodi prema Bošnjacima Priboja i Pljevalja u zadnjih 30 godina. To je politika četničkog vojvode Vojislava Šešelja koja ima za cilj čišćenje od nesrba granice u dubini od 30 km”, objašnjava za Stav Džemail Halilagić, novinar, publicista, aktivista, borac za prava Bošnjaka, predsjednik Odbora za zaštitu ljudskih prava i humanitarnu djelatnost Priboj.

Mustafa Drnišlić analizira velikosrpsko vojno obučavanje i naoružavanje te poručuje da „Bošnjaci moraju osigurati zadovoljavajući broj vojno obučenih ljudi“.

„Kao što je bilo potpuno jasno da Dodikova Žandarmerija, ali i militarizovane specijalne jedinice MUP-a manjeg bh. entiteta trebaju poslužiti kao udarne jedinice, tako je i sada jasno da su Dodikove najave o vraćanju redovnog služenja vojnog roka u Srbiji te slanju mladih Srba iz manjeg bh. entiteta da tamo služe vojni rok u funkciji obučavanja dovoljnog broja ljudi, kritične mase pomoću koje bi se zaista moglo duže vrijeme ratovati. Dodik praktično najavljuje vaskrsavanje zločinačke VRS u nekom drugom obliku. Šta će povodom ovoga uraditi probosanska, a naročito bošnjačka politika? Kriminalna neodgovornost bilo bi dopustiti sebi da se uđe u secesionističku krizu, koju Dodik neprestano provocira, s pozicija sličnijim onima iz 1941. umjesto 1992. godine, pri tome računajući isključivo na srce i hrabrost neobučene omladine i patriota“, piše Drnišlić.

Prva perjanica srpske političke elite, predsjednik Skupštine Brčko distrikta BiH Siniša Milić (SNSD), nekoliko dana prije centralne proslave 9. januara dao je nekoliko patetičnih demagoških izjava poput ove: “Identitet Srba se danas brani isključivo prosvjetom i kulturom.” Alija Čolaković u svojem komentaru poručuje da ako se taj identitet u Brčkom brani izložbom posvećenom Peteru Handkeu, negatoru genocida i promicatelja ideologije koju je cijeli svijet osudio kao nazadnu i zločinačku, ako se taj identitet brani skrnavljenjem napisa posvećenog žrtvama Genocida u Srebrenici, ako se taj identitet brani defileom policijskih bojnih kola u tranzitu ka Banjoj Luci, ako se brani bakljadama svojstvenim Ku-Klux-Klanu, onda s tim identitetom nešto nije uredu.

Ermin Zec postavlja pitanje „šta je to, da prostiš, zajednički bh. identitet“.

„Uz parolu 'tuđe hoćemo, svoje ne znamo' FGR želi dresirati Bošnjake da u javnom prostoru minimiziraju svoje vrijednosti ako žele multietničku Bosnu i Hercegovinu. S druge strane, to što se u manjem bh. entitetu osporava bošnjačkoj djeci bosanski jezik, ne dozvoljava se postavljanje bajramskih plakata, što se za vrijeme Bajrama u bošnjačkim naseljima gasi struja – nije top-tema sarajevskih portala i novinara i očigledno nije udar na suživot“, piše Zec.

Za „Stav“ govori Avdo Huseinović, autor dokumentarnog filma “Postupi po naređenju – dželati u plavom”.

„Mi nikada više ne smijemo nikome vjerovati. Ovo je rečenica koju će neki ocijeniti pregrubom, drugi će je nazvati baljezgarijom, ali vjerujte da je izuzetno bitna. Kada nam neko ponudi bilo kakvu vrstu zaštite, u vidu neke sigurne zone, mi se trebamo učtivo zahvaliti na ponuđenoj pomoći i nastaviti se ponašati onako kako treba da se ponašamo – da se uzdamo u sebe“, naglašava Huseinović.

O blasfemičnom pokušaju dekonstrukcije temelja islama u knjizi Mustafe Akyola (Buybook, 2021) piše Mustafa Drnišlić.

„Ako Akyol ne može biti Papa, niti ima autoriteta da saziva svemuslimanske sabore, onda barem može pokušati oponašati nekog muslimanskog Martina Luthera koji treba povesti reformaciju. Akyol bi želio da, baš poput Luthera, zakuca svoje skandalozne teze (lične objave) na vrata džamija, no dobro je svjestan kakav bi odgovor dobio od džematlija. Baš kao što je Luther imao razne političke ambiciozne prinčeve kao mecene, ima ih i Akyol, ali mu fali kritična intelektualna i vjernička masa koja bi njegovu skandaloznu 'reformu' pozicionirala u okvire prihvatljivog međumuslimanskog diskursa te ga tako legitimizirala i izvukla s margine koja graniči s herezom. Otuda i njegovo napadno misionarenje i pecanje muslimanskih umova“, primjećuje Drnišlić o knjizi Ponovno otvaranje muslimanskih umova koja je nedavno izašla u prijevodu na bosanski jezik.

O ostalim temama kojima se bavi ovosedmični Stav saznajte iz sadržaja:

UVODNIK
Filip Mursel Begović: Prekid hrvatske šutnje

POLITIKA
Alosman Husejnović: Probudite se i sjetite se lekcija iz prošlosti!
Ermin Zec: Šta je to, da prostiš, zajednički bh. identitet
Mustafa Drnišlić: Bošnjaci moraju osigurati zadovoljavajući broj vojno obučenih ljudi
Admir Lisica: Bez straha, Bošnjaci u Janji budno prate situaciju
Sanadir Voloder: Priboj na udaru
Alija Čolaković: Šovinističke karnevalske bahanalije “Srbadije” u Brčkom
Mirza Abaz: Deveti januar među studentima Univerziteta u Sarajevu
Amir Lisica: Bošnjaci Livna ponosni su na svoj identitet koji brižno čuvaju
Ermin Zec: Pozitivan signal, ali američke sankcije neće zaustaviti Dodika
Jakub Salkić: Podignimo naše zastave
Esad Omanić: Majorizacija je ono što se radi Bošnjacima u Stocu (INTERVJU/Razgovarao: Nedim Hasić)
Mirza Abaz: Slučaj Sanje Vlaisavljević - Kako skupo naplatiti mržnju?
Mustafa Drnišlić: Edin Forto i Naša stranka – mjerne jedince za malograđanstvo i jugonostalgiju
Bojan Budimac: Teroristi, a ne žrtve političkog progona
Osman Softić: Približavanje Indonezije i Kine

EKONOMIJA
Jakub Salkić: Slobodno zatvorite vrata “Otvorenog Balkana” i zaključajte iznutra
Sanadin Voloder: Halal-ekonomija jača od islamofobije u Italiji  

KOLUMNE
KRIVO SRASTANJE: Niti je nezabilježeno niti zaboravljeno (Sadik Ibrahimović)
APOKRIFNI FRAZARIJ: Kad se u imenu ne prepoznaje znak, nadimak ga otkriva (Irfan Horozović)
ZAPISI IZMEĐU RATOVA: Omerbegovača – četnička grobnica (Amir Hasanović)
HAZNA AŠKA: Zadovoljstvo s kufrom je kufr (Hadži Hafiz Mehmed Karahodžić/ Priredio: Šaban Gadžo)

DRUŠTVO
Mustafa Drnišlić: Reformizam Mustafe Akyola - Duševno i umno lobotomiziranje muslimanskih umova 
Avdo Huseinović: Mi nikada više ne smijemo nikome vjerovati (INTERVJU/Razgovarao: Mirza Abaz)
Ammar Kulo: Ukrali su nam godinu i po školovanja
Sanadin Voloder: Bošnjaci na Kosovu svoju tradiciju i identitet njeguju već 27 godina kroz “Takvim” 
Amina Šećerović-Kasli: Uzbuđenje na skijama mnogo je više od sporta
Bajro Perva: Kupcima novina dostupan i po suncu, i na kiši, i kad snijeg pada (o Amiru Arnautoviću)
Nedim Hasić: Sedmi novembar 1944. godine, jedan od najtežih dana u historiji Sarajeva
Izet Perviz: Kameni divovi na Garavicama 

KULTURA
Željko Grahovac: Književnokritička sinteza o djelu B. H. Planjca