Nakon reakcija na specijal „Stava“ posvećen Mladim muslimanima, a povodom 40. godina od Sarajevskog procesa, Anes Džunuzović objašnjava zašto „Bošnjaci nemaju niti jedan razlog da se stide ili odriču ideja i politike Mladih muslimana.

Naime, redakciji „Stava“ je posebnu pažnju privukao prilog Gorana Kutle na RTVHB (RTV Herceg-Bosna), u kome Jurica Gudelj, urednik portala dnevnik.ba, te Gvozden Šarac, novinar iz manjeg bh. entiteta, konstatuju da se Bošnjaci i SDA vraćaju radikalizmu, nacionalizmu, da su izvor svog zla i nerazumijevanja među narodima u BiH, a argumentacija za to im je izjava Bakira Izetbegovića da su Mladi muslimani i islam budućnost.

U prilog našim tvrdnjama otkrivamo strogo čuvanu tajnu osnivača HDZ-a BiH.

O tome ko su bili Mladi Hrvati i šta je predstavljala ova tajna organizacija te šta joj je bila uloga i nakane piše Sanadin Voloder.

„Dok su Mladi muslimani tražili da imaju jednaka prava u Jugoslaviji, pa i tada su tražili samo slobodu vjere, nisu tražili povrat jezika, nacionalnog imena, pritom poštujući potpuno državu i bez namjera da je ruše, za to vrijeme Mladi Hrvati se pripremaju za samostalnu Hrvatsku i planiraju kako da dođu do nje. Pritom je njihovo postojanje prešućeno ili čak izbrisano iz hrvatske historije, što je posebno interesantno i vjerovatno je s razlogom jer im ime asocira na mladomuslimanski pokret i neki je brižljivi hrvatski cenzor/ideolog procijenio da bi se moglo zaključivati da je riječ o mladomuslimanskoj hrvatskoj inačici ili refleksiji u razmaku od 10 godina. Međutim, stvari se komplikuju dodatno jer su mladohrvati i njihova rodbina aktivni u osnivanju HDZ-a BiH, a i u današnje vrijeme su ljuti zagovornici hrvatskih ideja u BiH“, otkriva Voloder, a više pročitajte u štampanom izdanju „Stava“.

Liječenje od „turskih utjecaja“ i „bošnjačke radikalizacije“ maligne su zamjene teza, u svojoj analizi konstatira Mustafa Drnišlić.

“Dvosmislene izjave po kojima se prijateljske države poput Republike Türkiye te autentični bošnjački predstavnici potencijalno označavaju zloćudnima, i to nakon što su Bošnjacima brutalno narušena politička prava, a sve u režiji zapadnih ambasada, alarmantne su. Pogotovo u svjetlu otvorene američke podrške onima koji bulazne o 'bošnjačkoj radikalizaciji'”, piše Drnišlić.

Dževad Karahasan, jedan od ključnih, temeljnih autora savremene književne prakse u Bosni i Hercegovini, s izuzetnom pozicijom i u širem južnoslavenskom kontekstu, autor izrazito cijenjen i u međunarodnim okvirima, gdje funkcionira kao najreprezentativniji predstavnik savremenog bosanskohercegovačkog književnog stvaranja, preselio je na ahiret u petak, 19. maja, u Grazu. Povodom smrti ovog romansijera, pripovjedača i dramatičara, esejiste te teoretičara i historičara književnosti, „Stav“ donosi „In memoriam“ kao sjećanja na ovog velikana bosanskoherceegovačke i bošnjačke književnosti.

Historiju se ne da romansirati, piše Nedim Hasić u svojem istraživanju o Austrougarskoj okupaciji Bosne i Hercegovine.

„Državno-pravni, politički, ekonomski i finansijski položaj Bosne i Hercegovine, koja je bila teško opterećena izdacima za izgradnju čisto strateških komunikacija u interesu Monarhije, kao i prilike na području školstva bile su uzrok što se kod bosanskohercegovačke inteligencije uvriježio osjećaj da je zemlja tretirana kao kolonija. Međutim, nije tu bila riječ samo o nekom subjektivnom osjećaju jer su i najviši funkcioneri austrougarske uprave izražavali interno slična mišljenja“, piše Hasić i konstatira da Bosna je bila njena jedina kolonija, naime, sve što je Monarhija izgradila, Bosna je platila svojim parama i životima.

Nakon što je gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković obznanio kako počinju radovi na rušenju betonskog kostura naslonjenog tik uz tamošnji hotel „Palas“, te kako će na tom mjestu nići stometarski toranj od stakla i čelika, u samom srcu tog grada, oglasila se Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, protestirajući zbog početka radova na zemljištu koje je uvakufljeno. Na tom je mjestu, naime, do 1931. godine stajala banjalučka Sijamija džamija, a nakon njenog rušenja tamošnji su Bošnjaci organizirali vakufski odbor koji je preuzeo na sebe poslove gradnje hotela „Palas“. „Stav“ donosi priču o ovom slučaju te intervju hfz. dr. Senaid Zajimovića, direktora Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH.

IN MEMORIAM: Dževad Karahasan (1953. – 2023.)
Dževad Karahasan: Ja sam, elhamdulillah, musliman
Mirza Abaz: Tragalac u tajanstveno-veličanstvenom labirintu života, historije i univerzuma

POLITIKA
Almir Zalihić: Više nego ikad nužan je novi bošnjački kulturni preporod
Mustafa Drnišlić: Liječenje od „turskih utjecaja“ i „bošnjačke radikalizacije „maligne“ su zamjene teza
Faris Nanić: Kako su Bošnjaci upoznali dr. Dunninga i mr. Krugera?
Adnan Hamdov Pejčinović: Escobar i Murphy su greške, ne pravilo politike SAD-a
Jakub Salkić: Da nije Elektroprivrede HZHB, 2022. godina bila bi godina bez minusa   
Mustafa Drnišlić: Mehmedović je komplimentirao Izetbegoviću, ali toga nije uopće svjestan
Anes Džunuzović: Bošnjaci nemaju niti jedan razlog da se stide ili odriču ideja i politike „Mladih muslimana“
Sanadin Voloder: Ko su bili „Mladi Hrvati“?
Alija Čolaković: Abdulvehab, Sisi, Gülen, Konaković...
Damir Hadžić: Srebrenica dobiva nazive ulica po ratnim zločincima, negatorima i ideolozima Genocida
Bojan Budimac: Miljenik Zapada neskriveni je ultradesničar
Osman Softić: Zašto je Sinan Oğan pružio snažnu podršku predsjedniku Erdoğanu?

KOLUMNE
KRIVO SRASTANJE: Sve bi bilo drukčije da se Šaha nije „ukrala“ (Sadik Ibrahimović)
APOKRIFNI FRAZARIJ: Kruna i kamen ili reminiscencije na bosansko kraljevstvo (Irfan Horozović)
ZAPISI IZMEĐU RATOVA: Četnici su zaspali, sad su naši (Amir Hasanović)
HAZNA AŠKA: Edebsuzlukom možemo izgubiti i ovaj i onaj svijet (Hadži Hafiz Mehmed Karahodžić / Priredio: Šaban Gadžo)

DRUŠTVO
Sanadin Voloder: Udio i broj Bošnjaka u Srbiji konstantno raste, a svi osim Jugoslavena opadaju
Nedim Hasić: Stanivuković gradi novi „Palas“ na temeljima Sijamija džamije; vakuf je za gradnju tog hotela vraćao kredit 20 godina
Senaid Zajimović: Vakufska imovina u Banjoj Luci može se vratiti isključivo donošenjem Zakona o restituciji (INTERVJU/ Razgovarao: Mirza Abaz)
Nedim Hasić: Bosna je bila njena jedina kolonija; sve što je Monarhija izgradila, Bosna je platila svojim parama i životima
Alen Kalajdžija: Kada riječ postane šupljak, nelagoda, gađenje i prijezir
Alma Arnautović: Bošnjaci u Americi ne dozvoljavaju da se zaboravi krvava prošlost (Razgovor sa Sadifom Hamidovićerm)
Ammar Kulo:  Po Sarajevu i okolici: „Sex and drugs and rock and roll“
Alma Arnautović: Naše rijeke stranci prepoznaju po smeću i najlonima (Razgovor s Bilalom Šarićem)
Bajro Perva: Nana koja je pomagala kravama pri telenju, kosila travu, s volovima orala njive... (Razgovor s Fatimom Durić)
Izet Perviz: Franjini kipovi

KULTURA
Amir Sijamhodžić: Zbirka priča o skrajnutim sudbinama krajiških žena (O knjizi Fatime Nuhanović)