-Kina upravlja Panamskim kanalom i mi ga nismo dali Kini, dali smo ga Panami i vratit ćemo ga. - Upozorenje koje je Donald Trump objavio tokom svog inauguralnog govora predstavljalo je početak novog geopolitičkog neprijateljstva. Takođe i poziv na uzbunu zbog dominaciji Kine nad lukama diljem svijeta, sada kada su sigurnost i globalizacija postali suprotstavljeni pojmovi.

Panama je strateška enklava, 82 kilometra koji povezuju Atlantski okean s Tihim okeanom radikalno skraćuju pomorske rute, kroz njen kanal teče 5% svjetske trgovine. Kina čini 21% volumena tereta, iza Sjedinjenih Američkih Država, a posljednjih je godina povećala ulaganja u to područje. Nad dvije od pet susjednih luka od 1997. upravlja podružnica hongkonškog konglomerata Hutchison Port Holdings.

Trump je sporazum Torrijos-Carter, ugovor kojima je Panami predat suvetrenitet nad kanalom, nazvao glupim. Marco Rubio, američki državni sekretar, prisjetio se toga tokom svoje posjete Panami prošlog vikenda. Tokom sastanka s predsjednikom Joséom Raúlom Mulinom novi državni sekretar upozorio je da je "kineski utjecaj" "neprihvatljiv" i da će, ako ne dođe do "trenutanih promjena", "Sjedinjene Države poduzeti potrebne mjere za zaštitu svojih prava". Rečeno i učinjeno: ovog petka Panama je najavila povlačenje iz Novog puta svile, ekspanzionističkog kineskog globalnog investicijskog programa.

Vrlo važan dio kineske ekspanzije je komanija Nuctech, dobavljač inspekcijske opreme i sigurnosnih sistema za kontrolu robe u osjetljivim objektima, čemu su pribjegle razne javne organizacije diljem svijeta. Iako Nuctech djeluje kao privatni subjekt, njegove veze s državnim korporacijama impliciraju upletenost kineske vlade. Toliko da je jedan od njegovih prvih predsjednika bio Hu Haifeng, sin Hu Jintaoa, kineskog čelnika od 2002. do 2012. Nuctechov najveći dioničar danas je Tsinghua Tongfang, pod kontrolom Kineske nacionalne nuklearne korporacije (CNNC), koja pak ovisi o Državnom vijeću. Ministarstvo odbrane SAD-a smatra CNNC vojnom kompanijom, budući da dijeli naprednu tehnologiju i znanje s Narodnom oslobodilačkom vojskom.

Autoritarno vraćanje unatrag koje je nametnuo Xi Jinping povećalo je uključenost države u privatni sektor, zamagljujući razliku između njih dvoje. Kineskim kompanijama nedostaju pravni mehanizmi koji bim pomogli da ignorišu zahtjeve režima jer interesi Komunističke partije ne podliježu nikakvim pravilima. Sam Xi je to jasno dao do znanja kada je u govoru održanom 2023. pozvao privatne kompanije da doprinesu strateškim ciljevima zemlje. U tom smislu, Nuctechova tehnologija, sposobna za praćenje povjerljivih informacija poput kretanja robe, predstavlja očitu ranjivost u objektima, sistemima i bitnim uslugama u drugim zemljama.

Kineska vlada takođe je izdvojila ogroman novac kako bi ubrzala i pojeftinila razvoj alata dvostruke namjene. To djelimično objašnjava puno niže cijene od konkurencije, što je omogućilo Nuctechu brzo međunarodno širenje. Iako kompanija ne otkriva konkretne podatke, specijalizirane studije pokazuju da ima operativne uređaje u 26 od 27 zemalja članica Europske unije.

Paralelne rasprave o Panamskom kanalu i tehnologiji Nuctecha koja je instalirana u lukama, aerodromima i graničnim prelazima, pokazuju širu strategiju konsolidacije Kine kao pomorske sile. Tokom posljednjeg desetljeća režim je odlučno ulagao u kupovinu i rad lučke infrastrukture diljem svijeta.

Prema izvještaju Vijeća za vanjske odnose, kineski subjekti su stekli udjele u do 129 projekata, od kojih je 17 pod njihovom većinskom kontrolom.

Najsimboličnija od svih njih je megaluka Chancay, na periferiji Lime, ulaganje procijenjeno na 3,6 milijardi dolara koje uglavnom finansira Cosco, kineska državna brodarska kompanija, a svečano su ga otvorili prošlog novembra Xi Jinping i njegov peruanski kolega Dina Boluarte.

-Očekivanja koja stoje iza projekta opravdavaju njihovo ulaganje - , kaže Juan Pablo Cardenal, istraživač i koautor knjige 'The silent Chinese conquest'.  - Cilj mu je uzeti polovinu pomorske trgovine između azijskog diva i Južne Amerike smanjenjem tranzitnog vremena rute za deset dana. Ali zapanjujuće je da je ključni aspekt Chancaya, poput njegove potencijalne dvostruke namjene i geopolitičkog rizika koji iz toga proizlazi, ostao uglavnom nezapažen. -

U Evropi se sve više primjećujue kinesko prisustvo. Cosco drži većinski udio u terminalima Bilbao i Valencia, a pod utjecajem velikih kineskih konglomerata nalaze se i luke u Francuskoj, Belgiji, Nizozemskoj, Njemačkoj, Italiji, Malti i Grčkoj.

Ova mreža ima očitu svrhu, s obzirom da drugoa najveća svjetska ekonomija i vodeća izvozna sila 95% svoje razmjene obavlja pomorskim rutama. Ali postoji još nešto. Izvještaj Instituta za azijsku politiku sugerira da bi ga Kina takođe mogla koristiti "kao oružje", zahtijevajući da – ako je potrebno – te enklave služe i kao pomorske baze, kao što je nametnuto zakonodavstvom zemlje, prema kojem civilne luke moraju pružiti logističku podršku ratnim brodovima u slučaju potrebe.

Takođe nije slučajno da je mornarica Narodnooslobodilačke vojske od 2020. godine najveća pomorska sila na svijetu po ukupnom broju plovila. Američka se flota, međutim, još uvijek smatra superiornom zbog svojih nuklearnih nosača aviona, globalne prisutnosti, napredne tehnologije i operativnog iskustva. Spoj te dinamike otkriva plimu sve više međusobno povezanog i polariziranog svijeta, suštinsku kontradikciju koja bi uskoro mogla postati neodrživa.