“Moramo biti spremni.” Ova se fraza ponavlja gotovo poput mantre među američkim zvaničnicima u posljednje dvije sedmice, posebno otkako je Iran obećao osvetu za smrt čelnika Hamasa, Ismaila Haniyeha u napadu za koji okrivljuje Izrael. Tel Aviv nije niti potvrdio niti demantovao da stoji iza ubistva, ali je ajatolah Ali Hamnei naredio direktan odgovor, rekli su lokalni zvaničnici. Za Teheran je Haniyehova smrt bila težak udarac jer se dogodila na njegovom vlastitom tlu i pod njegovim sigurnosnim protokolima.

Iran pokušava formulirati odgovor koji, s jedne strane, ne sugerira da ubistvo poput onog vođe Hamasa može proći nekažnjeno, ali s druge strane, ne znači početak otvorenog rata s Izraelom. Četrnaest dana je prošlo od napada, a Tel Aviv, Bliski istok i međunarodna zajednica za sada su u neizvjesnosti oko toga koji će biti slijedeći potez Teherana.

Osim ubistva Haniyeha, tvrdi se da Izrael stoji iza napada u Bejrutu u kojem je ubijen zapovjednik Hezbollaha, Fuad Shukr kao odgovor na ofanzivu te libanske milicije na okupiranoj Golanskoj visoravni. Napetosti su eskalirale između izraelsko-libanske granice posljednjih dana, ali strahovi se gomilaju zbog mogućeg iranskog odgovora.

Odgovora koji bi se, prema Sjedinjenim Državama, mogao dogoditi u narednim danima. "Dijelimo iste zabrinutosti i očekivanja koje imaju naše izraelski kolege u pogledu mogućeg odgovora, koji bi mogao biti ove sedmice", rekao je glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby. "Teško je odrediti tačno vrijeme kada će doći do napada Irana ili njegovih predstavnika i kako bi to moglo biti, ali moramo biti spremni", dodao je.

Informacije koje dolaze iz iranske vlade pokazuju mali nesklad između slike koja se projicira u inozemstvu i unutrašnjih napetosti. Svi zvaničnici koji su govorili nakon Haniyehova ubistva obećali su "tešku" odmazdu kako bi "kaznili" Izrael. Međutim, iza zatvorenih vrata, čelnici pozivaju na oprez kako bi spriječili totalni rat u regiji.

"Nakon Haniyehove smrti, i Izrael i Iran pokušavaju kontrolirati vrijeme regionalne politike. Islamska Republika se kladi na povećanje napetosti kroz neizvjesnost", rekao je Daniel Bashandeh, politički analitičar specijaliziran za Bliski istok i Iran. "Očekivanje odgovora tjera Iran na međunarodnu agendu i nastoji prisiliti države da se pozicioniraju u ovoj eskalaciji napetosti koja potječe iz rata u Gazi", dodao je.

U aprilu je Iran ispalio više od 300 projektila i dronova na Izrael nakon napada na iranski konzulat u Siriji. Njih 99% je presretnuto i izbjegnuta je šira konfrontacija, ali je izbrisala crvene linije koje su spriječile Teheran da izravno eskalira u svoj sukob s Izraelom. U odgovoru koji svi čekaju, teško da će odmazda biti ista kao prije tri mjeseca. "Haniyehovo ubistvo bila je misija utemeljena na obavještajnim podacima i odgovor Irana bit će slične prirode i na sličnoj razini", rekao je za Washington Post Aliasghar Shafieian, savjetnik za medije u kampanji novoizabranog iranskog predsjednika Masouda Pezeshkiana.

Ove dvije sedmice također mogu biti dio razdoblja razmišljanja od strane Teherana pred velikim izazovom odgovora na smrt vođe Hamasa. "Prije otprilike 40 godina, neke od akcija Irana bile su uzrokovane uzbuđenjem i entuzijazmom", a sada bi mogao odgovoriti "zrelo", nastavio je Shafieian.

 

 

Za Daniela Bashandeha, postoji razlika između domaćeg i međunarodnog. "Unutar kuće, režim neće ugroziti vlastiti opstanak. To je ono što možemo vidjeti iz historije vanjske politike Islamske Republike. Svaka akcija bit će odmjerena. No, sve se ubrzalo od izbijanja rata u Gaze, a posebno s napadom na iranski konzulat u Siriji", ističe taj stručnjak.

Za novoizabranog predsjednika Irana, Masouda Pezeshkiana, uspostavljanje ravnoteže jedan je od glavnih izazova. Taj reformista možda pokušava pronaći sredinu kako bi izbjegao daljnje zapadne sankcije koje će dodatno slomiti zemlju. "Odgovor mora biti pažljivo kalibriran kako se ne bi zatvorila vrata pregovorima sa Zapadom koji bi mogli dovesti do mogućeg ukidanja sankcija", kaže Sanam Vakil, analitičar za Bliski istok u Chatham Houseu, istraživačkoj skupini u Londonu.

Nekoliko sedmica nakon što je izabran za predsjednika Irana, Masoud Pezeshkian suočava se sa svojom prvom krizom vlade. U njioj želi nekoliko osoba poznatih po svom konzervativnom stavu, a među kandidatima je samo jedna žena. Kao odgovor, Javad Zarif, koji je bio izabran za potpredsjednika, dao je ostavku. "Nisam zadovoljan ishodom i sramim se što nisam mogao adekvatno ispuniti ono što sam obećao o zastupljenosti žena, mladih i stručnjaka", rekao je u Zarif.

Njegova ostavka šokirala je teheranske političke krugove jer je bio jedno od najpoznatijih lica kampanje reformističkog vođe. Osim toga, bio je i ministar vanjskih poslova te je bio jedan od pregovarača nuklearnog sporazuma iz 2015. godine. U vrijeme neviđenih regionalnih napetosti, njegovo iskustvo u vanjskim poslovima moglo je biti dobra osnova za Pezeshkianovu vladu. „Kao da im je istresena kanta hladne vode na glavu; imali su velika očekivanja, ali rezultat je bio minimalan," napisao je iranski kolumnista Mohammad Javad Rouh u novinama Ham Mihan, citiran u članku u The New York Timesu.

Slučaj Zarif pokazao je da bi novi predsjednik mogao imati problema uskladiti svoje 'reformističke' kandidate s uspostavljenom strukturom vlasti, a neki interni izvori ukazuju na to da iranski konzervativni zastupnici prijete povlačenjem podrške Pezeshkianu ako u svoj kabinet ne uključi one političare kakve oni žele.

Usred takve političke situacije u Iranu, okolne zemlje pripremaju se za moguću akciju Teherana. Izrael je pozvao stanovništvo da se pripremi za napad i da spremi hranu i vodu na sigurna mjesta. Neki spasilački timovi također su raspoređeni u nekoliko gradova diljem zemlje.

U aprilu, lansiranje projektila i bespilotnih letjelica praktično nije imalo nikakvog utjecaja na Izraelce jer je većinu presrela odbrana u koju je uključeno nekoliko zemalja, među kojima su i Sjedinjene Države. Sada je Iran imao više vremena za pripremu. El Confidencial