Modernistička crkva s osmerokutnom kupolom, sjedištima na nekoliko nivoa i dvije kapelice trebala bi postati glavno mjesto za 80.000 bahreinskih katolika i arhitektonska znamenitost te zemlje. Bahreinske i papinske zastave vihorile su se na cestama na dan otvaranja.

“To je prekrasan osjećaj”, rekao je biskup Paul Hinder, koji nadzire Katolički vikarijat, odnosno jurisdikciju sjeverne Arabije koja obuhvaća Katar, Bahrein, Kuvajt i Saudijsku Arabiju. “Sretni smo što imamo tako divnu i izvanrednu zgradu koja će biti arhitektonski vrhunac u Bahreinu,” rekao je biskup Hinder. “Zahvalni smo.”

Hamad bin Isa Al Khalifa, kralj Bahreina, dodijelio je zemljište od 9.000 kvadratnih metara prije osam godina, a njegov predstavnik, šeik Abdullah bin Hamad Al Khalifa, otvorio je crkvu u četvrtak.

To je kulminacija višegodišnjeg rada koji uključuje vladare zemlje, crkvene osobe, širu rimokatoličku zajednicu u Bahreinu i niz drugih, od arhitekata do graditelja. Takođe govori o bogatoj historiji tolerancije u Bahreinu prema drugim religijama koja seže stoljećima unatrag.

Gospa od Arabije, nazvana po zaštitnici vikarijata sjeverne Arabije, može se vidjeti iz kilometarske daljine, a njen dizajn je upečatljiv. Podsjeća na šator u kojem se Mojsije sastao sa svojim narodom, kako je opisano u Starom zavjetu, a na vrhu je osmerokutna kupola ispod koje će većina vjernika sjediti na misi.

Sivi zidovi izrađeni su od kamena pietra serena koji se proizvodi samo u Firenci. Na zidovima je niz ikona koje prikazuju scene poput Isusove smrti i uskrsnuća, izrađene od materijala kakvio je, naprimjer, 24-karatno zlato dopremljeno iz Italije. Svjetlost neprestano preplavljuje crkvu iz različitih kutova.

"Radostan sam i pun emocija", rekao je arhitekt katedrale, Italijan Mattia Del Prete. “Najosnovniji aspekt cijelog projekta je svjetlo. U svako doba dana mijenja boju i atmosferu.”

Otvaranje je bilo trenutak slavlja za bahreinske katolike, ali i izraz duboke zahvalnosti svojoj zemlji. Arabija je mjesto gdje je stoljećima islam prevladavao nad kršćanstvom. Ali Bahrein je dugo dopuštao ljudima drugih vjera, od judaizma do hinduizma, da vjeruju u miru. Hinduistički hram osnovan je u Bahreinu prije otprilike 200 godina, dok je u 19. stoljeću američkoj misiji bilo dopušteno otvoriti crkvu.

“To zapravo nije bilo lako pitanje za vladara koji je bio vrlo konzervativan, pobožan musliman”, rekao je šeik Khalid bin Khalifa Al Khalifa, predsjednik odbora povjerenika Globalnog centra za mirnu koegzistenciju kralja Hamada. “Siguran sam da je bilo mnogo protivljenja, ali je to prevladao. Predvidio je budućnost.”

Do 1930-ih, Bahrein je postao trgovačko središte Arapskog zaljeva u pozadini naftnog buma. Prva rimokatolička crkva u Zaljevu, Crkva Svetog srca, otvorena je u Manami 1939. Godine kada je tamo stiglo još radnika.

Nova katedrala nalazi se u blizini Awalija, malog grada u središtu zemlje koji je dugo bio domaćin iseljeničkim radnicima iz doba nafte. Iz crkvenog kompleksa još se mogu vidjeti naftna polja.

Danas su bahreinski katolici uglavnom zaposleni migranti iz desetina zemalja svijeta, ali uglavnom s Filipina i iz Indije. Bahrein je također jedna od rijetkih zemalja Zaljeva koja ima lokalno kršćansko stanovništvo, većinom rimokatolike, njih oko 1000. Većina njih su izvorno bili arapski kršćani s Bliskog istoka i imigrirali su u Bahrein od 1930-ih do 1950-ih i sada imaju bahreinsko državljanstvo.

"Tolerancija je važna, ali ne samo tolerancija", rekao je biskup Hinder. “Potrebno je međusobno razumijevanje. To ne znači da moram preći na drugu vjeru, ali moram dobro razumjeti i riješiti se svih predrasuda. To je proces koji je u toku i nikada nije završen.”

Odnosi između Bahreina i Vatikana napredovali su posljednjih godina. Kralj Hamad je papi Franji 2014. poklonio model katedrale, a pozvao je i Papu da posjeti zemlju. Kralj Hamad je također podržao Dokument o ljudskom bratstvu, koji su u Abu Dhabiju potpisali Papa i Ahmed El Tayeb, veliki imam Al Azhara 2019. godine, a koji ima za cilj zbližiti ljude u duhu poštovanja i tolerancije.