Od objave prekida vatre u Gazi, špekulira se o tome koji će palestinski zatvorenici biti pušteni i koliko će ih biti uključeno u sporazum.

Sporazumom, koji je danas stupio na snagu, 33 Izraelca će biti oslobođena iz Gaze u zamjenu za stotine Palestinaca koji se trenutno drže u izraelskim zatvorima.

Međutim, tačan broj Palestinaca koji će biti oslobođeni ostaje nejasan, jer zvanični tekst sporazuma još nije objavljen.

Konačan broj će zavisiti i od toga koliko je od 33 Izraelca još živo. Izveštaji sugerišu da ih je najmanje 25.

Prema izraelskim medijima, čak 1.900 Palestinaca moglo bi biti oslobođeno u prvoj fazi sporazuma.

Izrael je zatvorio više od 13.000 Palestinaca, uključujući i one pritvorene tokom posljednje invazije na Gazu, prema palestinskim i izraelskim procjenama.

Od 1.900 za koje se očekuje da će biti pušteni u prvoj fazi, oko 1.167 su civili zatočeni iz Gaze, koji će biti razmijenjeni za posmrtne ostatke nekih izraelskih zarobljenika.

Izraelsko ministarstvo pravde objavilo je u subotu imena 734 zatvorenika koji će biti razmijenjeni. Na listi se nalazi 230 zatvorenika osuđenih na doživotnu robiju, od kojih su neki visokoprofilirani pojedinci pritvoreni od 1990-ih.

Nekoliko od ovih zatvorenika je bilo zatvoreno od prije potpisivanja sporazuma iz Osla 1993. godine i proveli su decenije u izraelskom zatvoru.

Na listi se nalaze i zatvorenici iz raznih palestinskih frakcija, kao i zatvorenici sa Zapadne obale, Jerusalima i Pojasa Gaze.

Hamasov ured za informisanjesaopštio je da će u prvoj fazi biti pušteno 296 zatvorenika koji služe doživotne kazne, a najveći broj pripada Palestinskom nacionalnom oslobodilačkom pokretu, poznatijem kao Fatah.

Ured je dalje pojasnio da su spiskovi koje je objavilo izraelsko ministarstvo pravde podložni promjenama u zavisnosti od broja izraelskih vojnika koje Hamas može objaviti. Poziva se na oprez kada se radi o izraelskim listama i savjetuje se oslanjanje na zvanične liste koje je izdala grupa.

Među zatvorenicima koje navodi izraelsko Ministarstvo pravde su Ammar al-Zaben iz Jenina i Abdel Nasser Issa iz Nablusa, obojica na izdržavanju višestrukih doživotnih kazni, kao i Saleem Hijjah iz Qalqilye, koji služi 16 doživotnih kazni.

Na listi se nalaze i tri zatvorenika uključena u bijeg iz zatvora Gilboa 2021., uključujući Zakaria Zubeidija, istaknutu ličnost iz izbjegličkog kampa Jenin.

Rođen 1976. godine, Zubeidi je poznat po svom vodstvu Brigada šehida al-Aqse i bjekstvu u septembru 2021. zajedno sa još pet zatvorenika. Bjekstvo iz zatvora, koje je privuklo međunarodnu pažnju, postalo je simbol otpora za mnoge Palestince.

Osim toga, nekoliko zatvorenika koji su oslobođeni u sporazumu o razmjeni zatvorenika Gilada Shalita 2011. godine i koje je Izrael ponovo uhapsio 2014. godine treba da budu oslobođeni.

Jedan od najistaknutijih zatvorenika je Nael al-Barghouti (67) iz Kobera kod Ramale, koji je priznat kao palestinski politički zatvorenik s najdužim stažem.

Barghouti je uhapšen 1978. u dobi od 20 godina i odslužio je 34 godine prije nego što je pušten na slobodu kao dio dogovora u razmjeni za izraelskog vojnika Shalita 2011. Ponovo je uhapšen 2014., a prvobitna doživotna kazna mu je vraćena 2015. godine.

No, za mnoge Palestince, oslobađanje Marwana al-Barghoutija bi moglo biti standard koji odlučuje o uspjehu ili neuspjehu ovog sporazuma. Marwan je jedan od najistaknutijih političkih lidera Palestinaca iako je godinama u zatvoru.

Oslobađanje Barghoutija pomno prate Palestinci koji stalno govore da ga favoriziraju u anketama iznad svih drugih političkih ličnosti u slučaju predsjedničkih izbora.

Barghouti trenutno služi pet doživotnih zatvora, nakon što ga je Izrael 2004. godine osudio za nekoliko tačaka za ubistvo - optužbe koje je dugo negirao.

On nije ponudio nikakvu odbranu na svom suđenju, odbijajući da prizna izraelsku jurisdikciju nad Palestincima na okupiranoj Zapadnoj obali.

Barghouti, rođen u gradu Kobaru na Zapadnoj obali 1962. godine, bio je istaknuti studentski organizator na Univerzitetu Birzeit početkom 1980-ih, pridruživši se političkoj frakciji Fataha.

Izrael ga je 1987. deportovao u Jordan, odakle je bio dio višeg rukovodstva Fataha u inostranstvu. Tek nakon potpisivanja sporazuma iz Osla 1993. godine, Barghouti se vratio u Palestinu.

Postao je generalni sekretar Fataha sljedeće godine, a izabran je u Palestinsko zakonodavno vijeće 1996. godine.

Ostao je važan saveznik Yassera Arafata, Fatahovog vođe i prvog predsjednika Palestinske uprave do njegove smrti 2004. godine.

Kada je Brigada mučenika Al-Aksa, naoružano krilo Fataha, izvela brojne napade tokom Druge intifade u martu 2002. godine, Izrael je uhapsio Barghoutija i optužio ga da je organizirao napade.

Dok pripada Fatahu, smatra se da Barghouti ima dobre odnose sa svojim političkim rivalom Hamasom i vodi kampanju za jedinstvo među palestinskim frakcijama.

Nakon napada 7. oktobra 2023., Barghouti je, kao i mnogi drugi politički zatvorenici, povrijeđen u napadima zatvorskih vlasti i nije mu pružena medicinska pomoć.

U prošlogodišnjem intervjuu, njegov sin Arab Barghouti rekao je za MEE da je njegov otac također premješten u nekoliko zatvora u pokušaju da ga ponizi.

Međutim, rekao je da je raspoloženje njegovog oca ostalo dobro i da je porodica ostala "veoma uvjerena" da će biti pušten. "Vrijeme je da se vrati među palestinski narod", rekao je tada Arab Barghouti.

Izvori su rekli za MEE prošlog maja da su zvaničnici Palestinske uprave (PA) zatražili od posrednika u Gazi da isključe Bargutija iz bilo kakve zamjene zatvorenika zbog zabrinutosti da bi njegovo oslobađanje ugrozilo predsjednika PA Mahmouda Abbasa.

Anketa u septembru koju je proveo Palestinski centar za istraživanje politike pokazala je da je 64-godišnjak bio na vrhu liste lidera koje bi Palestinci željeli da naslijedi 88-godišnjeg Abbasa.

Almashni, koji je upoznao Barghoutija nakon sporazuma iz Osla i sarađivao s njim sedam godina u Fatahu, rekao je da je Barghouti bio na vrhu anketa u posljednjih 10 godina.

"Jedina osoba koja uživa konsenzus od ljevice do Hamasa, Islamskog džihada do veoma velikih dijelova Fataha, iako ne u cijelosti Fataha, do normalnih ljudi je Marwan Barghouti", rekao je Almashni.

Također je rekao da misli da će Barghouti spasiti pokret Fatah koji je godinama praćen kritikama o korupciji i stagniranju rukovodstva, iako je priznao da postoji mala grupa unutar pokreta koja ga smatra nepodobnim.

"Ovo je vrlo, vrlo mala i propusna manjina, i mislim da je palestinski narod rekao svoje mišljenje po tom pitanju", rekao je Almashi.

"Mislim da palestinski narod zaslužuje vođu sa mudrošću, otpornošću i kulturom Marwana Barghoutija."

Osim Barhgoutija, na listi zatvorenika koje Hamas želi da se oslobode ima istaknutih pojedinaca iz cijelog palestinskog političkog spektra.

Analitičari nagađaju da među ostalima spadaju Abdullah Barghouti, Marwanov rođak i bivši komandant Hamasovog naoružanog krila, vođa Palestinskog fronta za oslobođenje Palestine (PFLP) Ahmad Saadat i Hassan Salameh, još jedan komandant vojnog krila Hamasa.

Prva faza razmjene će također uključivati oslobađanje žena i djece, iako ostaje nejasno da li će biti obuhvaćeni svi maloljetnici mlađi od 18 godina.

Jedna od istaknutih zatvorenica je Khalida Jarrar, 63, liderka Narodnog fronta za oslobođenje Palestine (PFLP). Jarrar je u administrativnom pritvoru od decembra 2023. godine i pati od nekoliko zdravstvenih stanja.

Poreklom iz Nablusa, Jarrar je započela svoj aktivizam kao tinejdžerka. Navodno je volontirala s grupom koja je čistila mjesnu zajednicu i javne škole protivno željama mnogih u njenoj porodici koji su vjerovali da je posao više prikladan za dječake.

Jarrar je postala jedan od najistaknutijih vođa Narodnog fronta za oslobođenje Palestine (PFLP), palestinske nacionalističke i marksističko-lenjinističke frakcije koju su Izrael, SAD i Velika Britanija označile kao terorističku grupu.

Godine 2006. izabrana je u Palestinsko zakonodavno vijeće (PLC), zakonodavno tijelo Palestinske vlasti (PA), i imenovana je da vodi komitet zatvorenika. Ona je zaslužna za ključnu ulogu u pristupanju Palestine Međunarodnom krivičnom sudu (ICC) 2015. godine.

Pored podrške palestinskim zatvorenicima, Jarrar je već dugi niz godina duboko uključena u rad na ljudskim pravima. Prvi put je uhapšena 1989. godine nakon što je učestvovala u demonstracijama na Međunarodni dan žena dok je navodno pokušavala spriječiti hapšenje jedne od njenih sestara.

Tokom protekle tri decenije, više puta je hapšena, često pod administrativnim pritvorom - politika koja dozvoljava izraelskim vlastima da drže pojedince bez optužbe ili suđenja.

Godine 2015. uhapšena je pod optužbom da pripada zabranjenoj organizaciji i puštena je u junu 2016. nakon što je provela 15 mjeseci u pritvoru.

Nakon puštanja na slobodu, Jarrar je aktivistici i profesorici prava Nouri Erakat ispričala kako su ona i druge zatvorenice osnovale školu za mlade zatvorenice kako bi mogle nastaviti život nakon što budu puštene. Jarrar je predavala engleski.

"Moramo biti strpljivi, da ne izgubimo nadu, da ne izgubimo trag", rekla je Jarrar Erakatu. "I doći će do nakupljanja napora koji će dovesti do promjena. Moramo imati nadu da ćemo pobijediti."

U ljeto 2017. Jarrar je ponovo uhapšena i puštena u septembru 2021., prije nego što je ponovo uhapšena u decembru 2023. u svojoj kući u Ramallahu.

Određen joj je administrativni pritvor, koji je više puta produžavan. U augustu je premještena u samicu "kao oblik kazne", navodi Klub palestinskih zatvorenika.