Nakon teškog perioda ratnih razaranja i potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, 2. septembra 1996. godine u Bosni i Hercegovini održani su prvi poslijeratni opći izbori.

Ovaj događaj označio je ključnu prekretnicu u obnovi demokratskih institucija i političkog života u zemlji, pružajući građanima priliku da nakon godina sukoba sami odluče o svojoj budućnosti.

Izborna pravila pod okriljem OSCE-a

Organizaciju i nadzor nad ovim složenim izbornim procesom preuzela je Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE). U skladu sa svojim dejtonskim mandatom, OSCE je definirao stroga pravila i kriterije za učešće političkih subjekata na svim nivoima vlasti.

Za učešće na izborima prijavila se 51 politička partija, od kojih su dvije odbijene, dok je jedna prihvaćena isključivo na općinskom nivou. Na kraju su uslove za učešće ispunile ukupno 49 političkih stranaka i 33 nezavisna kandidata.

Kriteriji za prijavu kandidatura bili su visoki. Političke stranke koje su imale ambiciju da se kandidiraju na državnom nivou morale su prikupiti 10.000 potpisa podrške građana. S druge strane, za nezavisne kandidate uvjet je bio 5.000 potpisa. Koliko je to bio izazov govori podatak da je samo jedan nezavisni kandidat na državnom nivou, Vladimir Srebrov, uspio prikupiti potreban broj potpisa za kandidaturu za Predstavnički dom Bosne i Hercegovine. Za niže nivoe vlasti, kantonalni i općinski, kriteriji su bili nešto blaži – 1.500, odnosno 200 potpisa podrške.

Građani su imali priliku birati predstavnike na gotovo svim ključnim nivoima vlasti: Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, Predstavnički dom Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Srpske, Narodnu skupštinu RS-a, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, kao i predstavnike u kantonalnim i općinskim skupštinama i vijećima.

Izlaznost koja svjedoči o želji za promjenom

Ovi izbori su zabilježili izuzetno visok odziv birača, što je pokazalo veliku želju građana za stabilizacijom prilika i učešćem u demokratskim procesima. Na birališta je izašlo čak 80,42 posto građana s pravom glasa, čime su iskoristili svoje pravo da direktno utiču na formiranje novih institucija vlasti.

Izbori za tročlano Predsjedništvo BiH donijeli su pobjedu kandidatima koji su dobili značajnu podršku unutar svojih naroda. Za članove Predsjedništva BiH izabrani su Alija Izetbegović iz reda bošnjačkog naroda, koji je osvojio 80 posto glasova, Krešimir Zubak iz reda hrvatskog naroda s osvojenih 88,70 posto glasova, te Momčilo Krajišnik iz reda srpskog naroda koji je dobio 67,30 posto glasova iz reda srpskog naroda.

Kada je riječ o Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, najviše povjerenja glasača dobila je Stranka demokratske akcije (SDA) sa 37,2 posto glasova, što joj je donijelo 19 zastupničkih mjesta. Iza nje su se pozicionirale Srpska demokratska stranka (SDS) s 24,11 posto (devet zastupnika) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) s 14,10 posto glasova (osam zastupnika).

Značajniji rezultat ostvarile su i koalicija Združena lista s 5,68 posto glasova (dva zastupnika), koalicija Narodni savez za slobodan mir s 5,67 posto (dva zastupnika) te Stranka za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) koja je s 3,91 posto glasova osvojila dva mandata.