Sjedinjene Američke Države su također bile uključene u odlučivanje o tome treba li Slovenija zabraniti bivšem predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku ulazak u zemlju zbog pravosnažne presude u Bosni i Hercegovini. 

Neformalni diplomatski kanali

Nekoliko izvora iz međunarodnih diplomatskih krugova potvrdilo je na Necenzirisano.si posljednjih dana da Washington pokušava utjecati i na Sloveniju po ovom pitanju. SAD žele da Slovenija privremeno odgodi uvođenje sankcija Dodiku. Navodno su Amerikanci to posljednjih dana saopćili Sloveniji putem raznih neformalnih diplomatskih kanala, saznaje ovaj portal nezvanično. 

Paradoks politike

Antizapadnjačka histerija i lobiranje: Kako Dodikov režim na koljenima moli "mrski Zapad" za opstanak

Nema zvaničnih informacija o ovome. Na pitanje da li su bili u kontaktu s diplomatskim predstavništvima drugih zemalja prilikom odlučivanja o zabrani ulaska Dodika u Sloveniju, Ministarstvo vanjskih poslova nije dalo konkretan odgovor.

Kao što je poznato, vlada je prošle sedmice raspravljala o zabrani ulaska Dodiku u Sloveniju, koji je od strane Suda u Bosni i Hercegovini osuđen na godinu dana zatvora zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice. Nije zaključila raspravu o toj tački dnevnog reda. Nezvanično jer je Ministarstvo vanjskih poslova moralo dopuniti materijal. Vlada je stoga odluku o ovome odgodila za jednu od narednih sjednica.  

Šta se krije iza najnovije diplomatske igre?

Sankcije zbog priliva sumnjivog kapitala iz BIH?

Dodik se našao na suđenju na Sudu u Bosni i Hercegovini početkom 2024. godine. Optužen je da je u julu 2023. godine potpisao dva zakona kojima je propisano da se odluke visokog predstavnika  Christiana Schmidta  i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine neće provoditi u Republici Srpskoj. U februaru ove godine Dodik je prvostepeno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja. 

Četiri zemlje (Njemačka, Austrija, Poljska i Litvanija) zabranile su mu ulazak u zemlju, a prve dvije su izrekle i finansijske sankcije. Početkom augusta presuda je postala pravosnažna. Dodik ju je također priznao. Sa sudom se dogovorio da plati kaznu od 18.000 eura, koju je i platio. Istovremeno, Dodik je za 25. oktobar raspisao referendum na kojem će birači iz Republike Srpske odgovoriti na pitanje da li podržavaju odluku o oduzimanju mandata Dodiku. 

Heritage Foundation

Kako organizacija bliska Trumpu pomaže Dodikovom lobiranju

Sve ovo je pokrenulo pitanje zašto i Slovenija, koja se smatra jednim od najvećih saveznika BiH u EU, ne uvodi sankcije. Dodik je javno odbacio mogućnost odlaska s mjesta predsjednika Republike Srpske, iako mu je državna izborna komisija već oduzela mandat. 

Prema nezvaničnim informacijama, inicijativu za uvođenje sankcija protiv Dodika navodno su slovenačkoh vladi dali predstavnici nekoliko sigurnosnih agencija, koji su prethodnih godina već otkrili veliki odliv kapitala sumnjivog porijekla iz Republike Srpske u Sloveniju. U julu su na necenzuirano.si otkrili da  je Đorđe Đurić, bliski povjerenik Igora Dodika, sina Milorada Dodika, vlasnik dvospratne vile sa bazenom u centru Portoroža. Kupio ju je bez bankovnog kredita. 

Dodik omekšava Trumpa preko lobista koje plaća RS

I Đurić i Igor Dodik su stavljeni na listu sankcija od strane Ministarstva finansija SAD-a tokom administracije Joea Bidena. Milorad Dodik je također stavljen na listu u januaru 2022. godine zbog ugrožavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini 1995. godine. 

Ali pod administracijom Donalda Trumpa, američki stav prema Dodiku se očito počeo mijenjati. S jedne strane, službena politika SAD-a je ista kao i prije: Washington podržava Dejtonski sporazum i suverenitet Bosne i Hercegovine, a Dodik ostaje na listi sankcija. Ali s druge strane, postoji nekoliko tihih, neformalnih kanala putem kojih Dodik pokušava ublažiti ovu službenu politiku. 

Nova afera

Slovenci istražuju: Čija je vila u centru Portoroža, šta Dodik ima s tim, i šta vlasti u BiH traže od Tanje Fajon

U tome ključnu ulogu igraju dvije osobe: Trumpov specijalni izaslanik za misije Richard Grenell, koji se prošlog mjeseca sastao s Dodikom u Crnoj Gori, i bivši guverner Illinoisa Rod Blagojević. On je vlasnik lobističke firme RRB Strategies, koju je Republika Srpska angažovala u aprilu da "pruži podršku u komunikacijama i odnosima s javnošću". Njegov zadatak je da uvjeri američke zvaničnike da ukinu sankcije protiv Dodika i podrže ukidanje institucije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. 

Čak i prije toga, u decembru prošle godine, Republika Srpska je potpisala ugovor o lobiranju vrijedan 750.000 eura sa izraelsko-američkim advokatom Marcom Zellom. On živi u jednom od ilegalnih izraelskih naselja na Zapadnoj obali, a radi u Izraelu kao predstavnik američkih republikanaca. Kao što je poznato, Dodik je krajem marta ove godine prisustvovao konferenciji o antisemitizmu u Jerusalimu, kada je za njim već bila raspisana međunarodna potjernica. 

Šta kažu u Ministarstvu vanjskih poslova? 

Sam Dodik javno ne krije da računa na sadašnjeg američkog predsjednika da će ublažiti pritisak.

- Trump je rekao da će njegova administracija odustati od podrške propalim konceptima stvaranja država i nacija, poput Bosne i Hercegovine. Naravno, u administraciji još uvijek postoje neki ljudi koji su ostali na pozicijama u State Departmentu i ne slijede njegovu politiku - rekao je Dodik u augustu tokom gostovanja u jutarnjem programu Radio-televizije Republike Srpske (RTRS).

Nije moguće znati zašto Amerikanci žele da Slovenija odgodi uvođenje sankcija. Niti je moguće znati da li su na međunarodnom nivou u toku razgovori koji bi mogli dovesti do Dodikovog odlaska sa pozicije u narednim sedmicama ili mjesecima.  

Ostaju u krugu saveznika

Zašto Slovenija i dalje ima zaštitnički stav prema Dodiku, on je postao unutrašnji politički faktor u toj zemlji

- U Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Republike Slovenije pažljivo pratimo dešavanja u BiH i pozivamo na dosljedno poštivanje i provođenje sudskih odluka. Vladavina prava je temeljni uvjet za približavanje BiH EU, a funkcionalne institucije su od ključne važnosti. Stalno upozoravamo na neprihvatljivost retorike i mjera koje opasno potkopavaju teritorijalni integritet, ustavni poredak i institucije BiH - rekli su jučer za necenzurisano.si iz ministarstva, na čijem je čelu Tanja Fajon, odgovarajući na pitanje kakav je njihov stav o uvođenju sankcija protiv Dodika.

- Na restriktivne mjere protiv pojedinaca odgovorit ćemo ovisno o razvoju daljnjih događaja, tako da sve opcije ostaju na stolu. Očekujemo da će institucije u BiH obaviti svoj posao u području reformi koje su neophodne za njen napredak ka članstvu u EU. Pri tome mogu i dalje računati na podršku Slovenije - dodali su. 

Sve više novca za lobističke kampanje u SAD-u

Za razliku od Bosne i Hercegovine, Republika Srpska je oduvijek trošila značajne količine novca na lobiranje u Washingtonu. Između 2007. i 2011. godine, kada je Dodik bio premijer, to je iznosilo skoro 13 miliona dolara.

Slučaj "Viaduct"

Slovenački mediji istražuju: Hoće li Dodik legalno "oprati" najmanje 57 miliona eura u Portorožu?

Čak i tada su pokušavali uvjeriti Washington da BiH kao multietnički entitet više nema smisla. Također su se zalagali za slabljenje funkcije visokog predstavnika i ograničavanje utjecaja državnih institucija. Slični iznosi su kasnije potrošeni u tu svrhu.

Kada su prošle godine počeli da se pojačavaju pritisci na Dodika i njegove najbliže saradnike iz Washingtona i Brisela, Republika Srpska je značajno povećala iznos ovih sredstava. U početku su planirali da ove godine potroše dobrih pet miliona eura na lobiranje u Sjedinjenim Američkim Državama. Ljeti, kada je postalo jasno da Dodik neće moći izbjeći optužbe, povećali su ovaj iznos na nevjerovatnih 27 miliona eura.