Saudijska Arabija je odustala od namjere za ambicioznim sporazumom o odbrani s Washingtonom u zamjenu za normalizaciju odnosa s Izraelom i sada se zalaže za skromniji sporazum o vojnoj saradnji, rekli su Reutersu dva saudijska i četiri zapadna zvaničnika.

U težnji da se sporazum o uzajamnoj sigurnosti preko granice dogovori, Rijad je ublažio svoj stav o palestinskoj državnosti, rekavši Washingtonu da bi javna predanost Izraela rješenju o dvije države mogla biti dovoljna da se Kraljevina Zaljeva normalizira odnosima.

Ali sa bijesom javnosti u Saudijskoj Arabiji i širem Bliskom istoku koji je na vrhuncu zbog izraelske brutalne agresije na Gazu, prijestolonasljednik Mohamed Bin Salman ponovo je uslovljavao priznanje Izraela poduzimanjem konkretnih koraka za stvaranje palestinske države, tvrde izvori Reutersa.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu i dalje je željan da osigura normalizaciju sa saudijskom prijestolonasljednikom kao historijsku prekretnicu i znak šireg prihvatanja u arapskom svijetu, kažu zapadne diplomate.

Ali on se kod kuće suočava sa velikim protivljenjem bilo kakvim ustupcima Palestincima nakon napada Hamasa 7. oktobra i zna da bi svaki gest u pravcu državnosti razbio njegovu vladajuću koaliciju.

S obzirom da su oba lidera za sada okovana svojim domaćim bazama moći, Rijad i Vašington se nadaju da bi skromniji odbrambeni pakt mogao biti zapečaćen prije nego što predsjednik Joe Biden napusti Bijelu kuću u januaru, rekli su izvori.

Potpuni američko-saudijski sporazum trebao bi da prođe američki Senat dvotrećinskom većinom - a to ne bi bilo početak osim ako Rijad ne prizna Izrael.

Pakt o kojem se sada raspravlja uključivao bi proširenje zajedničkih vojnih vježbi i vježbi za rješavanje regionalnih prijetnji, uglavnom iz Irana. To bi podstaklo partnerstvo između američkih i saudijskih odbrambenih firmi, uz zaštitne mjere za sprječavanje saradnje s Kinom.

Sporazum bi promovirao saudijska ulaganja u napredne tehnologije, posebno u odbranu dronovima. SAD bi povećale svoje prisustvo u Rijadu kroz obuku, logistiku i podršku sajber sigurnosti, a mogle bi i rasporediti raketni bataljon Patriot kako bi poboljšale proturaketnu odbranu i integrirano odvraćanje.

Ali to ne bi bila vrsta obavezujućeg ugovora o međusobnoj odbrani koji bi obavezao američke snage da zaštite najvećeg svjetskog izvoznika nafte u slučaju stranog napada.

"Saudijska Arabija će dobiti sigurnosni sporazum koji će omogućiti veću vojnu saradnju i prodaju američkog oružja, ali ne i sporazum o odbrani sličan onom Japana ili Južne Koreje kako se prvobitno tražilo", rekao je Abdelaziz Al-Sagher, čelnik Zaljevskog istraživačkog instituta think-tank u Saudijskoj Arabiji.

Slika je, međutim, dodatno komplikovana predstojećim dolaskom Donalda Trampa u Bijelu kuću.

Iako Trumpov plan za rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba isključuje bilo kakve odredbe za palestinsku državnost ili suverenitet, on je blizak saveznik saudijskog princa.

Palestinski i neki arapski zvaničnici zabrinuti su da bi ga Trump i njegov zet, Jared Kushner - arhitekta "Dogovora stoljeća" i također bliski saveznik prijestolonasljednika - mogli na kraju uvjeriti da podrži plan.

Kako će princ uskladiti saudijske prioritete sa ovim promjenjivim diplomatskim pejzažom, bit će ključno, definirajući i njegovo vodstvo i budućnost mirovnog procesa, kažu diplomate.

Trenutna američka administracija nije odustala od nade u dogovor o sigurnosnim garancijama prije nego što Bajden napusti funkciju u januaru, ali i dalje postoje brojne prepreke. Jedna osoba u Washingtonu, upoznata s razgovorima, rekla je da postoji razlog za sumnju u to da li je bilo dovoljno vremena za postizanje dogovora.

Američki zvaničnici imaju na umu da je Kraljevina još uvijek zainteresirana za formalno cementiranje garancija koje je tražila, posebno za pristup naprednijem oružju, ali nisu sigurni da li bi radije to uradila pod Bajdenom ili Trumpom.

"Nastavljamo da razgovaramo i imamo mnogo napora na stolu sa Saudijcima", rekao je američki zvaničnik.

Vijeće za nacionalnu sigurnost Bijele kuće odbilo je komentar na pitanje o naporima za postizanje sporazuma o američkim sigurnosnim garancijama za Saudijsku Arabiju.

Odbrambeni sporazum kojim se Saudijskoj Arabiji daje američka vojna zaštita u zamjenu za priznavanje Izraela preoblikovao bi Bliski istok ujedinjavanjem dva dugogodišnja neprijatelja i vezanjem Rijada za Washington u vrijeme kada Kina prodire u regiju.

To bi omogućilo Kraljevini da ojača svoju sigurnost i odbrani prijetnje od Irana i njegovih saveznika Huti, kako bi se izbjeglo ponavljanje napada na svoja naftna postrojenja iz 2019. godine, za koje su Rijad i Washington okrivili Teheran. Iran je negirao bilo kakvu ulogu.

Visoki saudijski zvaničnik rekao je da je sporazum završen 95 posto, ali je Rijad odlučio da razgovara o alternativnom sporazumu, s obzirom da to nije izvodljivo bez normalizacije s Izraelom.

Netanyahuov ured nije komentirao pitanje o stavu Saudijske Arabije o palestinskoj državnosti.

U zavisnosti od formata, smanjeni sporazum o saradnji mogao bi biti odobren bez prolaska u Kongres prije nego što Bajden napusti funkciju.

Bilo je i drugih kamena spoticanja u pregovorima da se osigura sporazum o međusobnoj odbrani.

Na primjer, nije bilo napretka u razgovorima o civilnoj nuklearnoj saradnji jer je Saudijska Arabija odbila potpisati takozvani sporazum 123 sa SAD-om koji bi uskratio Rijadu pravo na nuklearno obogaćivanje.

Saudijski prigovori na članke koji se odnose na ljudska prava pokazali su se kao još jedna oblast neslaganja, rekao je za Reuters jedan saudijski izvor blizak razgovorima.

Iako saudijsko rukovodstvo snažno zagovara palestinsku državnost, ostaje neizvjesno, prema diplomatama, kako bi prestolonasljednik odgovorio da Trump oživi sporazum koji je sklopio 2020. za rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba.

Plan označava dramatičnu promjenu u američkoj politici i međunarodnim sporazumima otvorenim usklađivanjem s Izraelom i oštrim odstupanjem od dugogodišnjeg okvira zemlja za mir koji je historijski vodio pregovore.

To bi omogućilo Izraelu da anektira ogromne dijelove zemlje na okupiranoj Zapadnoj obali, uključujući izraelska naselja i dolinu Jordana, i priznaje Jerusalim kao "nepodijeljenu prijestolnicu Izraela" - efektivno poričući palestinske pretenzije na istočni Jerusalim kao njihov glavni grad, centralnu težnju u svojim državnim ciljevima i u skladu sa rezolucijama UN.

Legitimacijom izraelskih aneksija, Trampov plan mnogi vide kao težak udarac rješenju o dvije države i palestinskim nadama državnosti.

Saudijski zvaničnici insistiraju na tome da stvaranje palestinske države u skladu s prethodnim međunarodnim sporazumima, uključujući istočni Jerusalem kao njen glavni grad, ostaje suštinski uslov za dugoročni regionalni mir i stabilnost.

Bez toga će ciklus nasilja nastaviti da ugrožava sve normalne odnose, kažu oni.

“Kako možemo zamisliti integriranu regiju ako zaobiđemo palestinsko pitanje?” rekao je visoki saudijski zvaničnik. “Ne možete spriječiti palestinsko pravo na samoopredjeljenje.”

I u nekim od najoštrijih kritika Izraela od početka rata u Gazi, prestolonasljednik Mohamed nazvao je izraelske vojne akcije u Gazi “kolektivnim genocidom” u svom obraćanju na arapskom i islamskom samitu u Rijadu ovog mjeseca.

Potencijal za saudijsku normalizaciju s Izraelom, međutim, mogao bi se ponovo razmotriti u budućnosti, možda kada se prašina slegne nakon rata u Gazi – i možda pod drugom izraelskom vladom, kažu diplomate.

Fawaz Gerges, stručnjak za Bliski istok na Londonskoj školi ekonomije, rekao je da će Trump iskoristiti sve moguće puteve kako bi osigurao istorijsku normalizaciju između Saudijske Arabije i Izraela.

"Za Trampa je Saudijska Arabija velika nagrada", rekao je Gerges.

“Što se tiče toga kako bi se normalizacija mogla dogoditi uprkos uzastopnim insistiranjima saudijskih čelnika da neće priznati Izrael dok se ne postavi pravi put do palestinske države, Trump bi mogao obećati prekid vatre u Gazi u zamjenu za normalizaciju i provizorno obećanje da će podržati palestinsku državu, bez obaveza Izrael da učini bilo kakve stvarne ustupke Palestincima.”