Dva desetljeća kosovske institucije često su objavljivale drugačije brojeve kada su u pitanju artefakti koje su ukrali Srbi. Prije nezavisnosti, institucije su obično govorile o "preko tri hiljade artefakata",sli sad sklužbeni podaci pokazuju da je Srbija opljačkala 3724 artefakta, a to potvrđuje i Izvještaj Državne komisije za istraživanje, registraciju, popis, procjenu i dokumentaciju objekata kulturno-povijesne baštine uništenih tokom rata 1998. 1999. godine, objavila je danas Koha.
Trenutno Kosovo službeno ima dva para dokumenata koji se tiču artefakata koje smatra ukradenim iz Srbije. Prije tri godine u pismima upućenim institucijama Srbije i Međunarodnom vijeću muzeja (ICOM) tražen je povrat 1247 artefakata Narodnog muzeja Kosova. Sada se broj promijenio. Službeno, Kosovo kaže da je Srbija opljačkala 3724 artefakta i iza ove brojke stoji država.
Prošle je sedmice ministar kulture Hajrulla Çeku podnio Institutu za zločine počinjene tiojekom rata na Kosovu Izvještaj s podacima o uništavanju kulturne baštine tokom ratnih godina.
Ministar Čeku je najavio da je tokom rata, uz brojne ratne zločine, srpski genocidni projekt bio usmjeren i na kulturnu baštinu Kosova. "Srpski kulturocid na Kosovu imao je šokantne posljedice. Uništena su 1784 spomenika, opljačkana 3724 artefakta, uništeno 175 biblioteka, uništeno 1,7 miliona albanskih knjiga, deseci hiljada arhivskih dokumenata opljačkanih spomenika, stotine oštećenih i ukradenih umjetnina", navodi se u saopćenju.
Godine 2021. dolaskom sadašnjeg ministra Hajrulla Çekua, pokrenuta je određena kampanja za vraćanje artefakata koje Srbija drži od '90-ih. Čak je i na temelju reversa, međunarodnih konvencija i Ahtisaarijevog plana srpska država trebala da Kosovu vrati 1247 artefakata.
U to vrijeme – u maju 2021. – direktor Narodnog muzeja Kosova Ajet Leci obratio se Bojani Borić-Breshković, direktorici Narodnog muzeja u Beogradu, Tijani Čolak-Antić Popović, direktoru Etnografskog muzeja u Beogradu i Vladimiru Kostiću, predsjedniku Akademije nauka i umjetnosti Srbije.
"Drago mi je što vam se mogu obratiti ovim pismom s ciljem rješavanja važnog pitanja koje je dugo ostalo otvoreno između naših institucija. U ime Nacionalnog muzeja Kosova, želim vas podsjetiti na neispunjenu obvezu vraćanja artefakata iz arheološke i etnografske zbirke Kosova“, stoji u Lecijevom pismu. Napisano je da se kosovski artefakti, iako odneseni s Kosova krajem 90-ih godina prošlog stoljeća, radi privremene izložbe u Srbiji i uz obvezu vraćanja, i dalje nepravedno čuvaju u odgovarajućim muzejima Srbije. .
Nakon ovih dopisa, Vlada Kosova je imenovala Državnu komisiju za istraživanje, evidentiranje, popis, procjenu i dokumentiranje objekata kulturno-historijske baštine uništenih tokom rata 1998. i 1999. godine.
Ovu Komisiju vodi Gjejlane Hoxha, koja je ujedno i voditeljica Inspektorata za kulturnu baštinu. "Mi se baziramo na pravoj dokumentaciji koja je zapečaćena u javnoj ustanovi, Narodnom muzeju Kosova, i ovo je broj koji je do sada izračunat. Artefakti također pripadaju muzejima u Prizrenu i Mitrovici, odnosno svim muzejima. Postoje dokumenti da su artefakti također otišli na restauraciju i nikada nisu vraćeni. Oni su uglavnom arheološki i etnografski", rekla je Hoxha.
Što se tiče knjiga koje se spominju u izvještaju, kazala je kako se one temelje na izvještajima UNESCO-a iz 2000. godine. "To su izvještaji međunarodnih stručnjaka", rekla je. Dodala je kako sve informacije dolaze iz vjerodostojnih institucionalnih dokumenata. Nora Weller, Mehmet Kraja, Reshat Nurboja, Vehbi Miftari, Andras Reidlmayer, Amra Hadzimuhamedović, Sali Shoshi, Milot Berisha, Florina Jerliu, Avni Manaj, Nora Arapi-Krasniqi i Orges Drançolli također su dio Komisije.
Andras Reidlmayer bio je predavač na Univerzitetu Harvard. Godine 2000. zajedno s Andrewom Herscherom pripremili su izvještaj "Uništavanje kulturne baštine na Kosovu, 1998.-1999.". Reidlmayer je kao stručnjak svjedočio i na Haaškom sudu o uništavanju kulturne baštine u Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Njegov izvještaj o Kosovu također je spomenut u Izvještaju Evropskog parlamenta „Zaštita kulturne baštine od oružanih sukoba u Ukrajini i izvan nje“, sastavljenom u martu 2023.
Dio sada je samo neolitski artefakt "Božica na prijestolju" vraćen na Kosovo 2002. godine, uz posredovanje tadašnjeg glavnog administratora Kosova, Michaela Steinera.
