Nakon što su vlasti susjedne Hrvatske objavili da će ta zemlja početi sa izgradnjom dijela plinovoda Južne interkonekcije sa svoje strane tek nakon što se BiH posebnim sporazumom obaveže da će zakupiti minimalne količine prirodnog plina, definirano je da to bude uvoz od 1,5 milijardu kubnih metara gasa godišnje.

Koliko je to realno dok bh. vlasti ne rade i nisu radile ništa konkretno kako bi se osigurao kapacitet terminala na Krku dok se čelnik Aluminija Amir Gross Kabiri ugovorom obavezuje da će od 2030. godine kupovati pola milijarde kubnih metara gasa, razgovarali smo sa Almirom Bečarevićem, nekadašnjim ministrom u Vladi Kantona Sarajevo i bivšim direktorom BH Gasa.

- Trenutno BiH uvozi oko 230 miliona kubika gasa, a ukupno do 250 miliona kubika gasa, dakle i FBiH i RS. Potencijal što se tiče ovog starog pravca je do 300 miliona kubnih metara gasa. Što se tiče zahtjeva hrvatske strane, ja sumnjam u taj podatak. Jer to je prevelika količina prirodnog gasa za ono što Hrvatskoj treba da otplati tarifu. To je maksimalno 500 do milijardu kubika godišnje što bi naša strana trebala da zakupi - istakao je.

Vlada Federacije BiH i javne kompanije u njenom vlasništvu do sada nisu zakupile kapacitete terminala za skladištenje plina niti su se javile na javne pozive. Ko jeste? Amir Gross Kabiri, kontroverzni biznismen na čelu Aluminija koji, očigledno više no dobro, vlada strateškim informacijama o energetskom sektoru.

- Kada postavite to pitanje vidite da je Aluminij Mostar, odnosno gospodin Kabiri, napravio, potpisao ugovor, dakle nije više pismo namjere, na 500 miliona kubika što odgovara realnoj potrošnji Alumunija i neke elektrane na plin. Ono što je posebno bitno je to da u ovom ugovoru nigdje nije spomenuto, na koji način će biti zakupljen kapacitet na Krku. Sve je rasprodano i nešto će biti slobodno kapaciteta kada Plinacro završi proširenje. Da li će to zakupiti gospodin Kabiri ili neko drugi ne znam, ali očigledno da je on ušao ovim ugovorom u posao sa gasom - naglašava Bečarević.

Iza zavjese

Kabiri preuzima kontrolu: Čiji utjecaj iz mraka ulazi u plinski sistem BiH?

Pored Kabirija koji je zakupio gas od 2030. godine na period od 20 godina, dolazimo do glavnog problema.

- Meni nije jasno na koji način neko misli da izgradi tri termoelektrane kroz projekat Južne interkonekcije kad fizički ne mogu proći tolike količine gasa. To su priče koje nemaju utemeljenje u kapacitetu gasovoda posebno od Travnika jer je kapacitet cijevi puno manji. Ja sumnjam u te termoelektrane. Gospodin Kabiri je napravio prvi korak jer on očigledno razmišlja puno dugoročnije od naših vlasti koji samo pričaju, a ništa ne rade - kazao je.

Veoma je bitno ko će zakupiti plinske kapacitete i upravo to određuje budućnost međudržavnog projekta Južne interkonekcije.

- Kapacitet koji je predviđen za BiH iz Hrvatske je, satno govorim, oko 150.000 kubika. Sarajevo u zimskom periodu troši 60.000 kubika. Sa ove strane samo pričaju, a niko ne razmišlja o karakteristikama gasovoda. Hrvatska kada to kaže (zahtjev za 1,5 milijardu kubika gasa) misli na raspis javnog poziva. Vrijedi pravilo kod svih interkonekcija sa one strane granice Evropske unije, da svaki trgovac ima pravo da konkuriše i zakupi kapacitet. Do 2030. godine je realno da će biti izgrađena Južna interkonekcija i gospodin Kabiri će već zadovoljiti određene kubike. Vi onda imate FBIH koja troši oko 180 miiona kubika, znači to je već u zbiru oko 700 miliona kubika ukupno. Mislim da je ovo neko prenapuhao. Mi smo već blizu te miijarde sa gospodinom Kabirijem - zaključio je Bečarević.

Cijevi će biti prazne

Terminal na Krku nema slobodnog plina narednih 13 godina dok BiH radi Južnu interkonekciju

Dakle, Kabiri je vaninstitucionalna komponenta Južne interkonekcije koji radi ono što bi državna vlast sistematski trebala ukoliko želi osigurati energetsku nezavisnost. Također, čini se da čelnik Aluminija bolje poznaje operativne rokove projekta Južne interkonkecije no što znaju i predstavnici domaćih vlasti. Dok on radi strateški, aktuelna vlast u FBiH već godinama kasni samo sa zakupom plina.