Iako je to sukob sličan borbi Davida protiv Golijata, Iran je u samo nekoliko sedmica uspio izbaciti iz ravnoteže čitavu svjetsku ekonomiju  Posljedice su očite. Više cijene praktično svih sirovina, a to znači i slabiji rast.

Pogođena je cijela globalna ekonomija, sažima Međunarodni monetarni fond (MMF) u jednom svom blogu. Doduše, posljedice ne osjećaju svi jednako. Uvoznici energenata su pogođeni više od izvoznika, siromašne zemlje teže od bogatih, a oni s malim ili nikakvim rezervama više od država koje imaju velike pričuve.

Jedan od ključnih razloga jest poremećaj u globalnoj opskrbi energentima. Napad na Iran je izazvao najteži poremećaj opskrbe u historiji svjetskog tržišta nafte, navodi Međunarodna agencija za energiju (IEA). I globalna ponuda ukapljenog prirodnog plina (LNG) pala je za 20 posto.

Kina smanjuje zavisnost od strane tehnologije

Kineska tehnološka dominacija: Novi standardi u proizvodnji čipova

Najveći svjetski uvoznik sirovina, Kina zapravo ne ovisi toliko o zbivanjima na Bliskom istoku. Budući da je preko plinovoda povezana s Rusijom i ima velike rezerve, manje ovisi o novim tankerima koji su joj trebali stići, piše DW.

Rat je poremetio i mnoge druge lance snabdijevanja. Tankeri i kontejnerski brodovi moraju se kretati drugim rutama – ako ne moraju biti na sidru u Perzijskom zaljevu, a poremećen je i zračni promet preko važnih čvorišta u Zaljevu. To povećava troškove tereta i osiguranja, a rok isporuke je bitno duži.

To pogađa pacifičku regiju Azije  čiji su opskrbni lanci bili tijesno povezani s Bliskim istokom – recimo u sirovinama za gnojiva, proizvodnji plastike ili plinovima potrebnim za industriju poluvodiča.

Ako bude pogođena industrija poluvodiča u Aziji, posljedice će na kraju osjetiti i industrijske zemlje. Za elektroničke uređaje, automobile, avione i umjetnu inteligenciju potrebni su čipovi i poluvodiči iz Tajvana, Kine i Južne Koreje.

Crni rekordi

Geopolitičke tenzije pokrenule opasan rast cijena

- Skoro 90 posto savremenih čipova proizvodi se u Tajvanu - rekao je Tanjeff Schadt iz savjetničke kuće PricewaterhouseCoopers za ARD. A ta proizvodnja treba mnogo energije i bez isporuke ukapljenog plina iz Katara bi i Tajvan možda uskoro morao uvesti redukcije energije.

Osim toga, za proizvodnju čipova potreban je helij i velik dio svjetske ponude dosad je dolazio iz Katara. Poremećena je i međusobna razmjena u regiji jer su na primjer za proizvodnju mobitela potrebne proizvodne linije Indiji, Kini i Vijetnamu.

Problem je i sa proizvodnjom hrane. Cijene mineralnih gnojiva porasle su na svjetskim tržištima od početka godine za 30 do 40 posto, kaže Philipp Spinne, direktor saveza Zadružnih banaka (DRV).

No, Evropa za sad to toliko ne osjeća.

Usporeni rast

Šta nas očekuje u svjetskoj ekonomiji 2026?

- Evropa već godinama gotovo da ne uvozi gnojiva iz tog područja sukoba - navodi Industrijsko udruženje za poljoprivredu, jer gnojivo uglavnom proizvodi sama. 

I kod prognoza za Njemačku, prvu ekonomsku silu u Evropi, vodeći instituti redom smanjuju svoje prognoze na niže. Zbog viših cijena energije će bujati i inflacija, smatraju instituti.

Ove i iduće godine potrošačke cijene mogle bi porasti za 2,8 posto. Već u ožujku je inflacija u Njemačkoj dostigla 2,7 posto – najveća od početka 2024. I Njemačka centralna banka upozorava kako bi se inflacija "uskoro mogla kretati prema tri posto".