Štrajkači među lučkim radnicima su se vratili na posao, ali neslaganje oko automatizacije rada ometa postizanje trajnog dogovora.

Na godišnjoj konvenciji Međunarodne asocijacije lučkih radnika prošle godine, na dva velika ekrana prikazivan je TikTok video kranskog operatera iznad dokova u Los Angelesu.

„Sve ovo, ljudi, je potpuno automatizovano,“ rekao je, pokazujući prema hektarima složenih kontejnera koji se protežu do Pacifika. Divio se automatizovanim vozilima koja su vozila među kontejnerima: „Nema vozača u nijednom od ovih strojeva... Nije šala, ljudi.“

S govornice, Harold Daggett, borbeni vođa sindikata, nije se slagao s tim. „Kažu da je to budućnost,“ grmio je pred hiljadama okupljenih radnika. „Samo preko mog mrtvog tijela.“

Desetine hiljada lučkih radnika prošle sedmice su se vratile na posao u lukama Istočne obale nakon trodnevnog štrajka koji je prijetio da omete trgovinu i oslabi ekonomiju. Radnici su izborili povećanje plata od 62%. Ali ostaje mnogo veći i trnovitiji problem—onaj koji se događa i u drugim industrijama, od fabrika do trgovina, pa čak i u Hollywoodu: Koliko su, i koliko brzo, ljudi spremni ustupiti mjesto mašinama?

Novi sporazum za lučke radnike produžen je samo do sredine januara. Daggettovo protivljenje bilo kakvoj vrsti automatizacije prijeti da ugrozi nastavak pregovora u naredna tri mjeseca i vrati lučke radnike na štrajkačke linije.

Dugi marš tehnološkog napretka transformirao je proizvodnju i bezbroj industrija tokom desetljeća—i doveo do pokušaja da se promjene spriječe. Radnici u različitim industrijama danas strahuju da će ih zamijeniti sve sofisticiraniji strojevi, posebno s brzim usponom umjetne inteligencije.

„Neko mora ući u Kongres i reći: ‘Hej, stanite malo,’“ rekao je Daggett u nedavnom video intervjuu. „Koja je svrha ako ćete ljude ostaviti bez posla?“

Izvršni direktori brodskih kompanija frustrirani su što luke u SAD-u zaostaju za evropskim i azijskim u pogledu automatizacije. Glavne azijske i evropske luke dosljedno su rangirane više od američkih u godišnjem rangiranju Svjetske banke, koje mjeri faktore poput produktivnosti luka i vremena koje brodovi provode u luci.

Jedno od pitanja spora je učinak prilagođavanja automatizaciji na radna mjesta. Poslodavci kažu da ona stvara nova radna mjesta jer automatizacija zahtijeva nove uloge i omogućava veći protok tereta kroz luke. Sindikati, međutim, ukazuju na radna mjesta izgubljena zbog strojeva—na primjer, lučki radnik možda neće biti kvalificiran za novo radno mjesto koje zahtijeva specijalizirane ili visokotehnološke vještine.

Teško je kvantificirati utjecaj. Mnogi faktori utiču na količinu rada u bilo kojem terminalu, uključujući veličinu i učestalost brodova koji dolaze i odlaze.

U svim industrijama, Daron Acemoglu, ekonomista s Massachusetts Institute of Technology, procjenjuje da se oko šest radnih mjesta izgubi za svakog robota koji se implementira. Oko 700.000 američkih radnih mjesta—mnoga u proizvodnji i drugim plavookovnim zanatima—izgubljeno je u posljednjih 30 godina zbog automatizacije, rekao je.

Za lučke radnike i druge, „pravo pitanje je kako će ovo izgledati za pet, deset godina u budućnosti?“ rekao je Timothy Bartl, izvršni direktor HR Policy Association, trgovačke grupe koja predstavlja direktore ljudskih resursa. „Kako možemo početi to predviđati?“

Izvori iz brodarske industrije kažu da su im potrebni strojevi, poput automatizovanih kranova koje pokreće umjetna inteligencija, kako bi upravljali sve većim količinama tereta kroz luke koje su okružene velikim gradovima. Neke od najučinkovitijih luka na svijetu, kao što je luka Khalifa u Abu Dabiju, izgrađene su na zelenim površinama ili na morskim lokacijama, gdje prostora ima u izobilju.

SAD već ima neke napredne operacije za rukovanje teretom. U dijelovima luka širom zemlje, automatizovani kranovi podižu ogromne kontejnere s brodova, autonomna vozila prevoze kutije po dokovima, a još više automatizovanih kranova organizira goleme gomile kontejnera. Kamere i kompjuterski sistemi čitaju kodove na kontejnerima i prikolicama kamiona kako bi automatski omogućili ulazak i izlazak kamiona iz luka te pratili i ubrzavali protok tereta.

Automatizacija omogućava predvidljivost i konzistentnost. Strojevi ne idu na bolovanje, ne zaustavljaju se da razgovaraju s prijateljima na parkingu ili da pišu poruke tokom radnog vremena. Ali ne mogu riješiti sve. Prepreke u lancu opskrbe tokom pandemije Covid-19, koje su dovele do zastoja više od 100 brodova kod obale Long Beacha i Los Angelesa, bile su uzrokovane nedostatkom skladišnog prostora, kamionske opreme i željezničkih vagona, kao i neučinkovitostima na dokovima.

Ipak, jedini potpuno automatizovani terminal u Long Beachu bolje je radio s brodovima i organizirao kontejnere od svih svojih konkurenata tokom pandemije. Sada brodarske kompanije žele dodati autonomne kranove i vozila u terminale dovoljno velike da ih mogu smjestiti. U terminalima koji su premali ili neprikladnog oblika za robote, cilj im je bolje iskoristiti kamere, umjetnu inteligenciju i druge tehnologije.

Sindikat ILA i njihov zapadni pandan, Međunarodni sindikat lučkih i skladišnih radnika, suprotstavljaju se, odgađaju i izvlače skupe ustupke od poslodavaca u zamjenu za dopuštanje tehnologije.

(THE WALL STREET JOURNAL)