Cristiano Ronaldo ostat će u Al Nassru u arapskoj prijestolnici i nakon juna. Portugalska zvijezda u februaru će napuniti 40 godina, ali ne pomišlja na penziju te već pregovara o jednogodišnjoj obnovi ugovora sa saudijskim klubom. Kako javlja saudijski medij Al Khabar, bivši igrač Real Madrida i Al-Nassr vrlo su blizu produžetka ugovora na još jednu sezonu, do juna 2026. godine.

Ugovora prema kojem bi portugalski igrač zadržao svoju astronomsku plaću. Prema pisanju arapskih medija, Ronaldo će samo za sezonu 2025/26. u džep spremiti nešto više od 180 miliona eura. Ta je plaća nešto ispod sadašnje, koja premašuje 200 miliona, ali je i dalje brutalna. Zarađivat će 15,25 miliona mjesečno, 3,8 miliona sedmično i 550 hiljada dnevno. S obnovom ugovora, Ronaldo će imati priliku doseći brojku od 1.000 postignutih golova. Ukupno je portugalski napadač do sada zabio 917 golova.

Al-Nassr je klub koji igra u Saudijskoj profesionalnoj ligi (Prva liga Saudijske Arabije), u gradu Riadu. Osnovan 1955. godine, drugi je najuspješniji tim u historiji saudijskog fudbala (devet titula), iza Al-Hilala (18 trofeja). Bili su prvi prvak domaće lige, u sezoni 1975/76.

Muhamed bin Salman bin Abdulaziz Al Saud, trenutni prijestolonasljednik Saudijske Arabije, vlasnik je Al-Nassra. Princ, koji je nedavno imenovan za premijera svoje zemlje, također je vlasnik Newcastlea u engleskoj Premier ligi, te je na čelu lokalnog Fonda za javna ulaganja. Osim toga, član je kuće Saud, najmoćnije i najbogatije kraljevske porodice na svijetu.

Amnesty International (AI) pozvao je na hitan sastanak s Premier ligom nakon prodaje Newcastle Uniteda i osudio činjenicu da je engleski klub kupio saudijski fond povezan s vladom te zemlje, koju dovode u vezu sa teškim kršenjima ljudskih prava, poput komadanja tijela novinara Jamala Khashoggija u saudijskom konzulatu u Istanbulu.

Premier liga je objasnila da je dobila "pravosudne garancije" da Saudijska Arabija neće kontrolisati klub, te je tako dala zeleno svjetlo operaciji. No preduge su sjene nad novim vlasnikom Newcastlea i Al-Nassrom.

Otkako je 2015. postao de facto čelnik Saudijske Arabije, hvale ga međunarodni mediji, s mnoštvom izvještaja i članaka koji se fokusiraju na njegove ekonomske i društvene reforme. Promjena imidža ultrakonzervativnog kraljevstva bio je cilj saudijskog princa od početka, a 2021. je čak otišao na turneju po Sjedinjenim Državama, uljepšanu i reklamiranu naslovnicama Time Magazina i intervjuima za CBS i Bloomberg. Ali samo tri godine kasnije, slučaj Khashoggi skrenuo je fokus na njegovu tamniju stranu, koja uključuje zatvaranje kritičara i aktivista za ljudska prava, hiljade mrtvih civila u Jemenu i stalan rast broja pogubljenja otkako je došao na vlast.

Kada je kralj Salman došao na prijestolje u januaru 2015. godine, imenovao je princa Mohammeda bin Salmana za svog ministra odbrane – iznenađenje s obzirom na prinčevu dob u to vrijeme, 29 godina. Samo mjesec dana kasnije, pokrenuo je rat protiv šiitskih pobunjenika u Jemenu koji traje do danas. Organizacije za ljudska prava nastavljaju optuživati ​​Salmana da je naredio neselektivno bombardovanje bolnica i škola, ubijajući civile, od kojih su mnogi djeca.

Godine 2017. Mohammed bin Salman postao je prijestolonasljednik. Sa svom moći u svojim rukama, progurao je populističke mjere kako bi stekao međunarodne simpatije i podršku mlađe populacije. Među njima, ukinuo je zabranu vožnje nametnutu ženama u ultrakonzervativnom kraljevstvu. Društvenim su se mrežama širile fotografije žena u crnim abayama za volanom, no dok je jednom rukom širio slike žena koje gledaju fudbalske utakmice ili prvi put nakon desetljeća idu u kino, drugom je naređivao zatvaranje aktivistica koje se bore za prava žena.

Muhamed je također poticao međunarodna ulaganja, sastajao se s poslovnim ljudima u Sjedinjenim Državama i organizirao poslovnu konferenciju u Ritz Carltonu u Riadu – istom onom hotelu koji će nekoliko sedmica kasnije biti pretvoren u luksuzni zatvor. U novembru 2017. saudijska vlada uhapsila je 11 prinčeva i 38 političara, uključujući četiri ministra, u čistki za koju su saudijske vlasti izjavile da je bila motivirana korupcijom. Nakon puštanja na slobodu, zatočenici su bili prisiljeni dio svoje imovine predati državi. Ovom operacijom prijestolonasljednik je protjerao svoje potencijalne protivnike i preuzeo komandu nad sigurnosnim aparatom.

Saudijski prijestolonasljednik i njegova porodica imaju bogatstvo od 320 milijardi eura, ima beskonačan popis nula na svom bankovnom računu i ne oklijeva potrošiti svoj novac. Godine 2015. kupio je i preuredio Chateau Louis XIV, na periferiji Pariza, u najskuplju kuću (230 miliona) u historiji. Dvorac ima tri bazena, 30 soba, tri bazena, toplice, kino, diskoteku, dva vinograda... I jedini privatni podzemni akvarij u Evropi.

Ovo nipošto nije jedini luksuz koji Mohammed bin Salman ima. Vlasnik je i četvrte najskuplje jahte na planeti. "Serene", kako ju je preimenovao, procijenjene na 485 miliona eura, a duga je 133 metra. Ima bazen, teatar, zid za penjanje, heliodrom pa čak i garažu u kojoj može spremiti podmornicu.

Najrazmetljiviji komad, međutim, visi na jednom od njegovih zidova. Prijestolonasljednik Saudijske Arabije također posjeduje najskuplju sliku u historiji. Godine 2017. kupio je "Salvatore Mundi" Leonarda da Vincija za 389 miliona eura.  

Zaslužan je i za, među brojnim ekscesima, "zabavu bez ograničenja" na privatnom otoku na Maldivima 2015. Tada je navodno prevezao 150 žena iz Rusije i Brazila - prethodno ih je podvrgnuo liječničkom pregledu kako bi isključio spolno prenosive bolesti - i angažirao izvođače poput repera Pitbulla, DJ-a Afrojacka ili slavnog Psyja (Gangnam Style).