Komisija za koncesije Bosne i Hercegovine godinama je u blokadi. Aktuelnoj postavci članova mandat je istekao ili su ispunili uvjete za odlazak u penziju. Nekoliko je bilo pokušaja da se izabere nova komisija, no, kako tvrde insajderi sa kojima je Stav razgovarao, kad god bi se na konkurs prijavila imena koja nisu odgovorala nadležnom ministru u Vijeću ministara, SNSD-ovom Staši Košarcu, konkurs bi bio poništen.
Podsjetimo da je još ranije, od 2021. godine Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio rješenje o nesprovedbi odluke tog suda koja se tiče Komisije za koncesije BiH odnosno činjenice da nije izvršena Djelomična odluka koja se ticala utvđivanju uvjeta za dodjelu koncesije za korištenje hidropotencijala rijeke Drine, o čemu je obaviješteno Tužilaštvo.
Pet godina kasnije, javnost nema informacije o tome šta se sa predmetom koji implicira direktnu odgovornost, dogodilo.
Kako saznaje Stav, na aktuelni konkurs zaprimljene su 34 prijave, od čega 5 prijava Bošnjaka. Komisija za koncesije BiH broji ukupno 7 članova koji moraju ispuniti teritorijalne uvjete (iz Federacije BiH, RS-a te Brčko distrikta), a također moraju biti zastupljeni Bošnjaci, Srbi i Hrvati.
Do sada se izvrtanjem odredbi namjeravalo organizirati Komisiju na način da se odredbe interpretraju na način na koji to odgovara vlastima iz manjeg bh. entiteta odnosno njihovim ispostavama u Vijeću ministara BiH na način da Srbi u Komisiji sa, na primjer, jednim članom Bošnjakom mogu donositi odluke.
U takvom nečemu Bošnjaci koji su članovi Komisije za koncesije na državnom nivou nisu imali namjeru učestvovati, pa je stoga to tijelo godinama u suštinskoj blokadi, iako se organiziraju radne posjete, sastanci ili susreti sa sličnim tijelima te se rade izrade nacrta zakona ili pravilnika kojima se uređuje oblast dodjele koncesija.
Razlog tome leži u činjenici da je bh. entitet RS godinama insistirao da se dodijeli koncesija za gradnju čak tri hidroelektrane na rijeci Drini koja je teritorijalna voda Bosne i Hercegovine, i to u korist susjedne Srbije koje bi imala većinski vlasnički udio, bez tenderske procedure, bez konkurencije, bez poštivanja prava.
Među prijavama, čudo
Javnost je najviše iznenadila činjenica koju su prenijeli pojedini mediji, da se na konkurs prijavio i Zlatan Burzić. Pokušavali smo provjeriti da li se radi o aktuelnom šefu kabineta ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića, no zvanične potvrde nismo dobili.
Ukoliko je zaista riječ o njemu, u javnosti je najviše poznat po skandalima. Ranije je bio ministar savjetnik u ambasadi BiH u Madridu. Burzić je tvrdio da je žrtva mobinga, te je o tome u više navrata obavještavao ministarstvo. Osim toga, mediji su ranije pisali i da je prva rodica Burzićeve supruge zaposlena u Sektoru za međunarodnopravne i konzularne poslove unutar Ministarstva vanjskih poslova BiH.
Još 2009. godina svjedočili smo prvom skandalu koji se veže za ime Zlatana Burzića. U to vrijeme bio je šef Ureda za odnose s javnošću MVP-a. Novinare je nazvao neznalicama i osobama nižeg inelektualnog nivoa, zbog čega su reagirali i iz Udruženja BH novinari.
Sada, 2026. godine, postavlja se opravdano pitanje šta Burzić (ako je to Konakovićev šef kabineta, a po svemu sudeći jeste) želi u Komisiji za koncesije BiH. Naknadu bez mnogo rada? Pomoći trenutnoj postavci državne vlasti da progura projekte koji su do sada zbog zakonodavnih prepreka u interesu države bili zaustavljeni? Pitanja je mnogo.
Ono što znamo iz pouzdanih izvora, jeste da većina prijavljenih za pozicije članova novog saziva Komisije za koncesije BiH nemaju iskustva van početnog u državnim institucijama, te da nikada nisu radili u privredi ili se bavili zakonodavstvom. Sada ostaje bozajan, da će za vrijeme trenutnog mandata Trojke i njhovih partnera na državnom nivou SNSD-a i HDZ-a doći do trgovanja za još jednu državnu instituciju.

