Prije 33 godine, 7. maja 1993. godine, Banja Luka je ostala bez jednog od svojih najprepoznatljivijih simbola - Ferhat-pašine džamije, poznatije kao Ferhadija.

Ovaj čin brutalnog razaranja, izveden eksplozivom, bio je dio šireg plana sistematskog uništavanja kulturne baštine i etničkog čišćenja Bošnjaka iz Bosne i Hercegovine. Na taj dan, srce grada prestalo je kucati u ritmu jednog dragulja islamske arhitekture.

Ferhadija, remek-djelo klasičnog osmanskog stila izgrađeno 1579. godine zahvaljujući Ferhat-paši Sokoloviću, nije bila samo bošnjačka bogomolja, već blago svih građana Bosne i Hercegovine.

Svojom kupolom visokom 18 metara i munarom od 43 metra, predstavljala je vrhunac islamske arhitekture 16. stoljeća. Njena vrijednost prepoznata je još 1950. godine kada je uvrštena u nacionalnu kulturnu baštinu, a kasnije i na preliminarnu listu UNESCO-ve svjetske baštine.

Simbolika Dana džamija

Tog 7. maja 1993. godine, Ferhadija je najprije oštećena, a zatim potpuno sravnjena sa zemljom, zajedno s cijelim kompleksom koji je obuhvaćao tri turbeta, sahat-kulu, šadrvan, česmu i mezarje. Njeni ostaci su odvezeni na gradsku deponiju, a teren je temeljito očišćen kako bi se izbrisali svi tragovi njenog postojanja.

Ferhadija danas (Foto: Anadolija)

U tom periodu, u Banjoj Luci je uništeno još 15 džamija, dok je u cijeloj Bosni i Hercegovini srušeno 614 džamija, 218 mesdžida, 69 mekteba, četiri tekije, 37 turbeta i 405 drugih vakufskih objekata.

Zbog ovog sistematskog uništavanja kulturne baštine, 7. maj je proglašen Danom džamija u Bosni i Hercegovini, danom sjećanja na razaranje, ali i na otpor, upornost i obnovu.

Put prema obnovi, ali i nove tragedije

Tačno 2001. godine, Islamska zajednica dobila je urbanističku saglasnost za obnovu Ferhadije. Međutim, 7. maja iste godine, prilikom postavljanja kamena temeljca, došlo je do nasilnih protesta. Oko 4.000 srpskih nacionalista napalo je 300 okupljenih Bošnjaka, pri čemu su mnogi povrijeđeni, a jedan muškarac, Murat Badić, preminuo je od zadobijenih povreda. Ceremonija postavljanja kamena temeljca tada je završena u tajnosti, pod jakim policijskim osiguranjem.

Rekonstrukcija džamije bila je dugotrajan i osjetljiv proces, opterećen političkim tenzijama i izazovima autentične obnove. Stručnjaci Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu proveli su detaljne studije kako bi Ferhadija zasjala u svom izvornom sjaju.

Deset godina nakon obnove, Ferhadija ponovno stoji u srcu Banje Luke, kao svjedok bolne prošlosti, ali i pobjede dostojanstva i zajedničkog pamćenja. Njen povratak simbol je trajne borbe za pravdu, istinu i slobodu vjere. Ferhadija danas i podsjeća da je napad na nju bio napad na kulturnu baštinu cijele Bosne i Hercegovine.

Njena obnova, najvećim dijelom uz donaciju Turske agencije za međunarodnu saradnju i razvoj (TIKA), pokazuje da zajedničkim naporima i vjera u suživot mogu nadvladati razaranja prošlosti.