Prijedor danas obilježava 32. godišnjicu stravičnih zločina nad logorašima bošnjačke i hrvatske nacionalnosti u logoru „Keraterm“. Pored logora „Omarska“ i „Trnopolje“, „Kearterm“, kao jedan od najozloglašenijih, bio je mjesto neizrecivih patnji i stradanja. Kroz njega je u periodu od maja do augusta 1992. prošlo više od 3.000 ljudi, dok 371 logoraš nije preživio logoraške torture i mučenja, piše Anadolija.

Logor je formiran na mjestu prijeratne tvornice keramike u Prijedoru, u prostorijima koje su prethodno korištene kao skladišta gotovih proizvoda. Na današnji dan su, prije tačno 32 godine, prema izjavama logoraša, uprava i čuvari logora pustili izudvne gasove i dim, kako bi natjerali logoraše da nasilno izađu na ulazna vrata, a onda mitraljeskom vatrom na licu mjesta ubili više od 190 logoraša.

Bio je to jedan od najtežih zločina nad nesrpskim stanovništvom počinjenih tokom minulog rata u Bosni i Hercegovini, a sjećanja logoraša i njihovih porodica i dalje su teška i bolna.

Mirsada Džolić kazala je da je silovana u logoru „Trnopolje“. U logoru „Keraterm“ ostala je bez 28 članova porodice.

Predsjednik Regionalnog Saveza udruženja logoraša regije Banja Luka Mirsad Duratović dotaknuo se važnosti svjedočanstava Prijedorčana, koja su bila ključna u procesuiranju i donošenju presuda zločincima.

„Zahvaljujući Prijedorčanima i Prijedorčankama došli smo do hapšenja prvog presuđenog ratnog zločinca Duška Tadića. Do danas je presuđeno i doneseno više od 50 pravosnažnih presuda. Pored toga, imamo u ovom trenutku i 15 prvostepenih presuda na Sudu BiH. Mi smo kosti naših žrtava pronalazili u deset općina u tri države, tako da je neizmjeran doprinos Prijedorčana.“

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu je za dokazane zločine u optužnici naveo i Slobodana Miloševića, no zbog njegove prerane smrti postupak je okončan. Osim njega, mnogi od odgovornih lica iz tadašnje civilne i vojne vlasti RS-a i Prijedora, te paravojnih jedinica, uprave i čuvara logora pravomoćno su proglašeni krivima i kažnjeni na dugogodišnje zatvorske kazne.

Prije desetak godina u krugu „Keraterma“ postavljena je i spomen-ploča u znak sjećanja na počinjeni zločin.