Američki predsjednik Donald Trump suočava se s kritikama zbog sve vidljivijeg jačanja američke vojne prisutnosti na Bliskom istoku.
Dok administracija poručuje da je riječ o strategiji odvraćanja, dio analitičara upozorava da takvi potezi povećavaju rizik od otvorenog sukoba s Iranom.
Prema zagovornicima realističke škole međunarodnih odnosa, Iran trenutno ne predstavlja vojnu prijetnju Sjedinjenim Državama.
Riječ je o regionalnoj sili ograničenog dosega, bez kapaciteta da ugrozi američki teritorij ili dominira Bliskim istokom, gdje se suočava s više snažnih suparnika.
Podsjeća se i na to da je Teheran ranije pokazao spremnost na diplomatske dogovore, uključujući sudjelovanje u nuklearnom sporazumu iz 2015. godine. Kritičari rata stoga tvrde da i dalje postoji prostor za pregovore, umjesto pribjegavanja vojnoj sili.
U raspravama se ističe i uloga Izraela, bliskog američkog saveznika koji Iran smatra glavnom sigurnosnom prijetnjom. Pojedini analitičari upozoravaju da bi destabilizacija Irana mogla promijeniti ravnotežu snaga u regiji i potaknuti nove napetosti.
Strah od eskalacije dodatno pojačavaju scenariji poput zatvaranja Hormuškog tjesnaca, ključne rute za svjetsko snabdijevanje naftom, što bi moglo izazvati globalni ekonomski poremećaj.
Također se spominje mogućnost napada na američke vojne ciljeve u regiji, što bi moglo dovesti do šireg regionalnog sukoba.
Protivnici vojne intervencije poručuju da bi potencijalni rat s Iranom nosio goleme sigurnosne i ekonomske rizike, dok bi koristi za američke interese bile neizvjesne.
Umjesto eskalacije, pozivaju na diplomatiju i oprez u donošenju odluka koje bi mogle imati dugotrajne posljedice.

