Francuska će proširiti zalihe projektila i dronova za do 400 posto do 2030. godine, prema nacrtu zakona o vojnom planiranju.
Tekući sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku otkrili su koliko se brzo municija troši u ratovanju visokog intenziteta. Sada Pariz izdvaja milijarde eura za povećanje postojećih zaliha i zamjenu projektila protuzračne odbrane koje su njegove zračne snage ispalile u Zaljevu kako bi odbile iranske napade dronova.
- Hitna potreba je, naravno, za municijom - nedavno je rekao francuski premijer Sebastien Lecornu zakonodavcima, usred širih evropskih strahova od sukoba s Rusijom do kraja decenije.
Francuska vlada će 8. aprila predstaviti ažurirani zakon o vojnom planiranju, kojim se do 2030. godine izdvaja 8,5 milijardi eura za dronove i rakete. Prijedlog zakona predstavlja višegodišnji finansijski okvir koji postavlja ciljeve za kupovinu i razvoj oružja, piše Politico.
- Ovaj napor se ogleda u povećanju narudžbi i isporuka te u prilagođavanju industrijske infrastrukture kroz sufinansiranje prioritetnih proizvodnih kapaciteta. Provodi se s ciljem pripreme za ratnu ekonomiju - navodi se u nacrtu od 64 stranice.
Od kada je Rusija pokrenula svoju potpunu invaziju na Ukrajinu 2022. godine, većina evropskih zemalja požurila je da razvije svoje odbrambene sposobnosti, trošeći milijarde eura na naoružanje.
Taj trend se ubrzao nakon što je Donald Trump ponovo izabran za predsjednika SAD-a zbog straha da bi se Washington mogao povući iz NATO-a ili, šire gledano, više ne garantovati sigurnost Evrope.
Francuski zakon o vojnom planiranju predviđa potrošnju 63,3 milijarde eura za odbranu u 2027. godini, 68,3 milijarde eura u 2028. godini, 72,8 milijardi eura u 2029. godini i 76,3 milijarde eura u 2030. godini.
Nakon što zakon usvoji parlament, zakonodavci će i dalje morati svake godine odobravati te iznose u konkretnom budžetskom zakonodavstvu, dok će agencije za nabavku oružja morati prevesti ciljeve u pogledu sposobnosti u ugovore.
Ciljevi za dronove i rakete su zapanjujući. Francuska želi povećati svoje zalihe municije za letenje poput kamikaza dronova za 400 posto, svoje navođene bombe AASM Hammer, proizvedene od strane Safrana, za 240 posto i svoje rakete Aster i Mica, proizvedene od strane MBDA, za 30 posto.
Budući novi ugovori iz zakona o vojnom planiranju dolaze u trenutku kada francuska država i industrija upiru prstom u nedostatak masovne proizvodnje oružja. Proizvođači oružja optužili su vladu da ne naručuje dovoljno, dok je vlada željela da proizvođači oružja investiraju u svoje proizvodne alate prije potpisivanja ugovora.
Francuski zvaničnik je ranije izjavio da bi proizvođači oružja trebali biti spremni da apsorbuju veliko povećanje potražnje. Prošle sedmice, izvršni direktor MBDA-e, Eric Beranger, rekao je novinarima da će proizvođač raketa ove godine povećati proizvodnju za 40 posto, uključujući i udvostručavanje proizvodnje raketa Aster.
Ostavljajući po strani zalihe municije, nacrt dokumenta pokazuje da Francuska ne cilja na proširenje svojih oružanih snaga: Na primjer, nema planiranih kupovina dodatnih borbenih aviona Rafale ili fregata, uprkos ranijim obećanjima francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i Lecornua.
Međutim, Pariz razmatra razvoj novog tenka. Nacrt pokazuje da će Francuska pokrenuti studije kako bi procijenila šta bi moglo naslijediti trenutni francuski vodeći tenk Leclerc.
To dolazi nakon sve većih poziva zakonodavaca i industrije da se izvrši pritisak na vladu da prizna da bi francusko-njemački tenk Glavnog kopnenog borbenog sistema mogao kasniti i da francuskim kopnenim snagama treba privremeno rješenje kada borbena vozila Leclerc izađu iz upotrebe do kraja 2030-ih.
- Ne smijemo dozvoliti da 2026. propadne - rekao je novinarima ove sedmice francuski zastupnik François Cormier-Bouligeon, zastupnik u odboru za odbranu Nacionalne skupštine.
Nacrt plana signalizira da Pariz predviđa potencijalna kašnjenja u tenku sljedeće generacije razvijenom zajedno s Njemačkom, nakon što je vlada mjesecima tvrdila da je program na pravom putu.
Francuska je očigledno ukinula i Eurodrone, bespilotnu letjelicu dugog dometa za izviđanje koja se razvija zajedno s Njemačkom, Italijom i Španijom, jer nacrt ne izdvaja sredstva za dugo odgađani evropski program.
Iako planiranje traje do 2030. godine, parlamentarni i industrijski zvaničnici očekuju da će Macronov nasljednik izraditi novi nakon predsjedničkih izbora 2027. godine.
Međutim, Francuska uživa širok konsenzus o potrebi povećanja potrošnje na odbranu, a lider krajnje desnice i predsjednički favorit Jordan Bardella prošlog mjeseca je rekao da bi Pariz trebao potrošiti 3,5 posto BDP-a na vojne troškove, u skladu s ciljevima NATO-a.



